IDEMOUŽIVO UZ


Dok Europska unija tek od rujna uvodi rampu za proizvode iz Brazila, Bosna i Hercegovina još je početkom godine zaustavila uvoz govedine iz Južne Amerike zbog salmonele, ali su stotine tona ranije ugovorenog zamrznutog mesa ipak završile na domaćem tržištu.
Bosna i Hercegovina još je u siječnju privremeno zabranila uvoz goveđeg mesa iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja zbog salmonele i drugih nepravilnosti.
Unatoč zabrani, u Bosnu i Hercegovinu stiglo je više od 585 tona zamrznutog mesa iz Brazila jer su pošiljke bile ranije ugovorene i već u transportu.
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ističe kako su sve sporne pošiljke prošle laboratorijske i veterinarske kontrole.
Pojedine pošiljke uništene su zbog salmonele i nepoštovanja rokova starosti mesa, a zabrana uvoza i dalje ostaje na snazi unatoč pritiscima veleposlanstava južnoameričkih zemalja.
Gospodarstvenici i proizvođači mesa upozoravaju kako je uvoz jeftinog mesa rizičan te kako domaće meso ima daleko bolju kvalitetu, dok Europska unija od rujna dodatno pooštrava pravila za uvoz mesa iz Brazila.
Europska komisija priopćila je kako će Brazil moći nastaviti izvoz u zemlje EU tek nakon što dokaže punu usklađenost s europskim sanitarnim i fitosanitarnim pravilima, a odluka Bruxellesa ponovno je u fokus stavila i mjere koje je ranije uvela Bosna i Hercegovina.
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine još je 23. siječnja privremeno obustavio uvoz goveđeg mesa iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, nakon što su u pojedinim pošiljkama utvrđene nepravilnosti i prisutnost salmonele, piše "Glas Srpske".
Ipak, podaci Uprave za neizravno oporezivanje – UNO pokazuju kako je za četiri mjeseca ove godine iz Brazila uvezeno 585.876 kilograma zamrznutog goveđeg mesa vrijednog 5,96 milijuna KM, dok su iz Paragvaja i Argentine stizale i dodatne količine mesa i klaoničkih proizvoda, ali je riječ uglavnom o pošiljkama ugovorenim i otpremljenim prije stupanja zabrane na snagu.
Nadležne institucije ranije su pojasnile kako je zamrznuto meso iz Južne Amerike namijenjeno isključivo preradi, a ne prodaji kao svježe meso.
Direktor Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Saša Bošković potvrdio je za "Glas" kako je privremena zabrana i dalje na snazi te naglasio kako su u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja odluke puštene samo pošiljke koje su već bile plaćene ili u transportu.
"Sve pošiljke koje su u trenutku donošenja zabrane bile 'na vodi' ili su uvoznici dokazali da su već kupljene i plaćene, puštene su u Bosnu i Hercegovinu uz obvezne laboratorijske i veterinarske kontrole. Ne možete administrativnom odlukom zaustaviti robu koja je već dva mjeseca u transportu", rekao je Bošković.
Dodao je kako je Bosna i Hercegovina reagirala prije većine europskih zemalja, nakon što su u dvije pošiljke otkrivene nepravilnosti.
"U jednom dijelu pošiljki pronađena je salmonela, dok su neke pošiljke poslane na uništenje jer nije poštovan rok starosti mesa. Inspekcijska tijela već su poduzela određene represivne mjere", naveo je Bošković.
Prema njegovim riječima, trenutačno se ne razmatra ukidanje zabrane, iako postoje snažni pritisci veleposlanstava južnoameričkih zemalja.
"Odluka će ostati na snazi dok ne procijenimo da ne postoji rizik za zdravlje građana Bosne i Hercegovine", poručio je Bošković.
Kako se različiti standardi proizvodnje i kontrole nalaze u osnovi problema, smatra i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković, koji upozorava kako Bosna i Hercegovina često kasno reagira na globalne trgovinske promjene.
"Svako tržište i svaki novi izvor robe za nas su dragocjeni, ali institucije moraju na vrijeme ispunjavati uvjete koji se traže od Bosne i Hercegovine. Stalno nas nešto iznenadi iako se o tome godinama upozorava", rekao je Vuković.
Ističe kako Bosna i Hercegovina još nije članica Svjetske trgovinske organizacije te kako domaće gospodarstvo mora biti više uključeno u kreiranje trgovinskih pravila i propisa.
Predsjednik Udruge svinjara RS-a Mišo Maljčić smatra kako su standardi proizvodnje u Latinskoj Americi i Europi "neusporedivi" te upozorava kako je uvoz jeftinog mesa dugoročno rizičan.
"Ne tvrdimo da je riječ o teškim otrovima, ali postoje tvari koje se kod nas ne koriste i nisu poželjne u prehrani. Postavlja se i pitanje kakve je kvalitete meso koje mjesecima putuje iz Latinske Amerike", kazao je Maljčić.
Naglašava kako je domaće meso daleko kvalitetnije jer je riječ o svježem proizvodu s kratkim transportnim lancem.
"Nema zdravije hrane od stoke koja je hranjena domaćim žitaricama i čije meso za 24 sata stigne do kupca. S druge strane, prerađivačka industrija često kupuje jeftinu sirovinu, dodaje konzervanse i aditive i na kraju time hranimo djecu", upozorio je Maljčić.
Prema podacima UNO-a, od siječnja do kraja travnja prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je iz južnoameričkih zemalja uvezeno 27.500 kilograma jestivih klaoničkih proizvoda od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježih, rashlađenih ili zamrznutih. Riječ je o proizvodima podrijetlom iz Argentine, čija je ukupna vrijednost iznosila 125.517 KM.