Ukoliko ne dođe do promjena bh. građani neće moći plaćati energiju koja im je potrebna

U nedavno objavljenom izvještaju “Investiraj na brzinu, imat ćeš vremena za kajanje”, o ulaganjima Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj u energetske projekte u regiji jugoistočne Europe, jedno poglavlje je posvećeno i Bosni i Hercegovini.

Ovaj izvještaj pripremile su organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno s 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo).

Na osnovu ovog izvještaja može se zaključiti da ako bh. vlasti, zajedno s međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati bh. građane i pogubno utjecati na klimu i životnu sredinu.

Izvještaj također upozorava da će deregulacija tržišta 2015. nužno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i gospodarstvu, a bh. građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i radili.

Po procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je tisuću i više puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije. Ta jednostavna formula nije dovoljna da bi se vlade i ministarstva više aktivirali na projektima uštede energije jer su premreženi interesima energetskih lobija koji u uštedi ne vide vlastiti interes.

A ako to ne budu radile vlade i međunarodne financijske institucije, malo je vjerojatno da će se tim baviti elektroprivrede, privatne banke i privatni investitori. Osiromašene ekonomije, nedostatak radnih mjesta, ekološke i klimatske promjene, bit će samo neki od problema koji će nas i našu djecu pogoditi za desetak godina, a sve to zavisi od odluka koje donosimo danas.

Međunarodna agencija za energiju je podcrtala da emisija ugljen dioksida može značajno biti smanjena ulaganjem u energetsku efikasnost, te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi uglja i fosilnih goriva. Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnju energije.

Po navedenom izvještaju, ciljevi koji su postavljeni pred vladine, ali i nevladine i međunarodne institucije, nisu nerealni a povrh svega imaju snažan utjecaj na budućnost u kojoj će djeca u BiH, ali i u regiji, odrastati.

Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. ne samo da je u skladu s europskim odrednicama, već je i od vitalnog značaja za ovu regiju, priopćeno je iz StrikConsulting-a.