U Njemačkoj 10.500 Hrvata manje nego prije dvije godine

U dvije godine broj hrvatskih državljana u Njemačkoj smanjio se za 10,5 tisuća, pokazuju prvi prvi podaci Destatisa, njemačkog Saveznog ureda za statistiku, o strancima. U Njemačkoj je lani krajem godine živjelo 425.810 naših iseljenika, dok ih je krajem 2022. bilo 436.325, a krajem 2023. 434.045.

Iako je i dalje najviše hrvatskih državljana u Njemačkoj, od ukupno 600 tisuća koliko ih živi u drugim članicama Europske unije, Hrvati su po brojnosti i dalje peta useljenička nacija u Njemačku iz EU nakon Rumunja, Poljaka, Talijana i Bugara.

Zaustavljeno iseljavanje

No, tek kada bude poznata dobna struktura povratnika iz Njemačke, kao i podaci koliko ih se vratilo u Hrvatsku, znat ćemo imamo li dovoljno razloga za optimizam.

Ako se vraćaju mladi iseljenici iz posljednjeg vala sa svojim obiteljima, to je pozitivan pomak makar među njima bilo samo nekoliko tisuća povratnika. Demograf Dražen Živić, ujedno i savjetnik ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića, ističe da su podaci o smanjenju hrvatskih državljana u Njemačkoj naznaka usporavanja negativnih demografskih trendova i migracija, iako ih još treba uzeti s dozom opreza jer, kaže, ne znamo koliko je među povratnicima Hrvata koji su se vratili u BiH, a koliko ih se vratilo u Hrvatsku.

Demograf Dražen Živić ističe kako je globalni kontekst prepun izazova, uključujući i sigurnosne, a dodatne teškoće u gospodarstvu Njemačke otvaraju prostor za razmišljanje o povratku dijela iseljenika u Hrvatsku. Smatra kako bi se takav povratak mogao intenzivirati, ali samo ako država ponudi snažnije i privlačnije razloge za povratak – kojih, kako kaže, zasad još nema dovoljno. "Treba vidjeti zašto se ljudi vraćaju i na što se vraćaju", naglašava, dodajući da bi se posebna pažnja trebala posvetiti olakšanom ulaganju, nižim porezima i poticanju života u opustjelim krajevima poput Slavonije.

Manje se ljudi iseljava nego ranije

Prema njegovim riječima, iako se danas manje ljudi iseljava nego ranije, povratnički trend još je slab, no pozitivno je što se zaustavio nekadašnji strmoglavi pad. Upozorava i da Hrvatska više nema brojno mlado stanovništvo za novi val iseljavanja, prenosi Poslovni dnevnik.

Živić smatra kako bi, s demografskog stajališta, bilo pozitivno kada bi među doseljenicima prevladavali upravo povratnici – jer se lakše integriraju, vraćaju u poznatu sredinu i ne iziskuju dodatne troškove prilagodbe. U usporedbi s time, strani radnici često dolaze bez obitelji, teško dolaze do stambenog prostora i ne mijenjaju dugoročno demografsku sliku zemlje. Osim toga, postoji i rizik njihove getoizacije.

"Ne možemo izbjeći imigraciju radne snage, ali moramo se primarno usmjeriti na naše ljude koji su otišli prije pet ili deset godina" poručuje. Život u Hrvatskoj, iako možda s nižim standardom, ipak pruža osjećaj pripadnosti koji se u inozemstvu teško postiže. No da bi se povratak dogodio u većem broju, država mora otkloniti razloge zbog kojih su ljudi uopće i otišli – uključujući nedostatak priuštivog stanovanja, previsoke poreze i prepreke ulaganjima.

Na kraju upozorava: ''Nije cilj da se vrati deset tisuća ljudi koji će ovdje postati socijalni slučajevi jer se ništa nije promijenilo''.