Znate li koliko nas zapravo košta iseljavanje mladih iz BiH?

Analiza troškova korupcije u bosanskohercegovačkom društvu, s fokusom na ulaganje u obrazovanje i troškove iseljavanja mladih, otkriva da je iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su napustile BiH u periodu 2014-2019. bio gotovo 10 milijardi KM, što predstavlja i izvoz ljudskog kapitala iz države.

Također, godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku su značajno porasli u istom razdoblju, s 561,8 milijuna KM u 2014. na 842,5 milijuna KM u 2019. godini.

Ovo ukazuje na gubitak prihoda koji bi bio ostvaren da su mladi ostali u zemlji.

U 2019. godini bilježi se izostanak u naplati za zdravstvene usluge u iznosu od 300,4 milijuna KM. Autor navodi primjer gubitka u zdravstvu, ističući da se za taj novac moglo nabaviti 601 uređaj za mamografiju ili obaviti preko 2 milijuna besplatnih ginekoloških usluga.

Ovo sugerira koliko je odlazak mladih iz zemlje povezan s ekonomskim gubicima i nedostatkom adekvatne zdravstvene skrbi.

"Investiranje u mlade je ključno", kaže za Bloomberg Adria TV Jasmina Banjalučkić.

Treba ulagati u obrazovanje i zdravstvene usluge kako bismo stvorili ambijent za njihov rast i razvoj.

"Mladi žele raditi na zanimljivim projektima, s najnovijim tehnologijama, u kompanijama koje dijele njihove vrijednosti", navodi Nerma Vukasović.

"Poduzetnička kultura na Balkanu još zaostaje, ali postoji napredak u posljednje dvije do tri godine", smatra Maja Miljević.

Koliki će biti gubici Bosne i Hercegovine ako se ne zaustavi trend odlaska mladih ljudi? Na ovo pitanje vlasti u ovoj zemlji nemaju odgovor, jer se proteklih godina nisu bavili tim problemom.

Podsjetimo, BiH je izgubila 12 % stanovnika u posljednjih 13 godina, što je oko 409.000 ljudi.

Broj studenata na fakultetima je smanjen za trećinu.

Prema časopisu The Economist, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih.

Pročitajte još

Koji su problemi mladih u Mostaru?

Stopa nezaposlenosti mladih u BiH čak je četiri puta veća nego u zemljama Europske unije. Brojni su razlozi za to, a neki od njih kriju se u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.

Također, podaci upućuju i na to da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji.

Prema podacima Eurostata, trenutno se u zemljama Europske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil.

Mladi odlaze tražeći siguran i kvalitetan život, ostavljajući iza sebe samo praznike i dane odlaska u uređenije zemlje.

Problem demografskog gubitka je evidentan, s negativnim prirodnim priraštajem i iseljavanjem.

Ako se nastavi ovaj demografski trend, Bosna i Hercegovina će do 2070. godine imati manje od 1,5 milijuna stanovnika, koliko je približno imala krajem 19. stoljeća, govore procjene Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda iz 2022. godine.