U drugoj polovici travnja MMF odlučuje o aranžmanu s BiH

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) proglasio je polusatnu pauzu u današnjem hitnom zasjedanju Doma, nakon što su zastupnici okončali raspravu o hitnosti procedure za razmatranje zakon o trošarinama kojim se predviđa povećanje trošarina na naftu i naftne derivate.

Radi se o izmjenama zakona o trošarinama u BiH, o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te o sustavu neizravnog oporezivanja u BiH, a sve njih Vijeće ministara predložilo je da se razmatraju po hitnom zakonodavnom postupku.

Dodatni prihodi od trošarina bili bi utrošeni za izgradnju autocesta i cesta, a ovim bi se omogućilo aktiviranje već zaključenih kreditnih sporazuma s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Kuvajtskim i OPEC fondom te nastavak aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Budući da su brojni poslanici tražili obrazloženje hitnosti procedure usvajanja zakona, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić odbacio je da postoji pritisak MMF-a jasno istaknuvši da se u ovom slučaju radi o ispunjenju Pismom namjere utvrđenih rokova.

Podsjetio je da je rok bio do kraja ožujka, ali je u ovom slučaju produžen za sedam dana, odnosno produžen je do 7. ili 8. travnja, jer će u drugoj polovici travnja zasjedati Bord MMF-a kada će se odlučivati o aranžmanu s BiH.

Također, dodao je Zvizdić, u Pismu namjere s MMF-om predviđeno je na desetke strukturnih mjera, ali za ovu fazu aranžmana definirano je 11 prethodnih mjera koje BiH treba ispuniti, a ove četiri, o kojima zastupnici danas raspravljaju, spadaju u tih 11 mjera.

''Rokovi su bili predviđeni do kraja marta i produženi su za nekih sedam dana te je hitnost procedure, osim sadržajnog značaja zakona, vezano za rokove koje imamo u ovoj fazi aranžmana s MMF-om'', zaključio je Zvizdić.

Vijeće ministara BiH krajem ožujka utvrdilo je prijedloge ovih zakona, ali za njih nisu glasali ministri Mirko Šarović i Igor Crnadak jer su tražili da se kroz taj novi namet od 15 feninga osigura minimalni nivo zaštite za one koji će biti najugroženiji, a to su poljoprivrednici.