U Domanovićima proizveden ekskluzivni hercegovački pjenušac sa zlatom

Prvi pjenušac od žilavke s 23-karatnim zlatom proizveden je u vinariji ''Domano'' u Domanovićima, koja je u vlasništvu bračnog para Josipe i Marina Gagre.

Spomenuta vinarija je inače napravila prvi pjenušac od žilavke uopće na tržištu i on je postao zaštitni znak obiteljske vinarije. Po riječima direktora vinarije ''Domano'' Marina Gagre, pjenušac s 23-karatnim zlatom je limitirana serija koju su napravili u tisuću butelja.

Glavna enologinja Josipa Andrijanić naglašava kako je ''Domano'' prva vinarija koja proizvodi 100 posto pjenušac od sorte žilavka.

''Proizvodi se klasičnom metodom, kao što se proizvode francuski šampanjci i dosta je dobro prepoznat i rekla bih da je naš jako važan proizvod uz sva ostala vina''- pojašnjava Andrijanić.

Uvjerena je kako unikatni šampanjac vinarije ''Domano'' definitivno može proći na svjetskom tržištu.

Autohtonost imamo

''Ono što se svugdje i uvijek traži je autohtonost, a mi to imamo. Žilavku i blatinu nećete naći nigdje drugdje i to je ono što treba njegovati i u što treba ulagati'' – zaključila je Andrijanić.

Zanimanje turista za domaću ponudu, pa i vina sve je veće, potvrđuju turistički djelatnici. Samira Klačar iz kompanije'' Centrotours'' iz Sarajeva kaže kako su posjeti vinarijama i vinskoj cesti postali neizostavni dio tura, što upotpunjuje sliku onoga što BiH nudi.

''Što se tiče generalno Hercegovine radimo uvijek promociju netaknute i čiste prirode, dobrog vina, tradicije i kulture i taj potencijal je broj jedan za sve incoming ture koje radimo'' - naglašava Klačar.

Kaže kako bi bolja povezanost poljoprivrede, turizma i svih segmenata u gospodarstvu doprinijela i većoj promociji i širenju turističkih kapaciteta.

Gosti iz cijelog svijeta

U Domanovićima svjedoče kako glas o dobrom vinu privlači brojne goste iz cijelog svijeta, koji stižu organizirano ali i pojedinačno.

''Iznenadim se kako netko iz Koreje prolazi ovuda i navrati na degustaciju. Vjerujem da je potencijal jako veliki. U svijetu je trend da se otkrivaju neki skriveni kutci što Hercegovina definitivno jeste. Imamo autohtonost, lijepa vina i definitivno imamo što za ponuditi'' - govori enologinja Andrijanić.

Očekuje da se kroz turizam vinska ponuda i tradicija približi i domaćim ljudima.

''Trebalo bi više takvih projekata kako bi se domaće stanovništvo upoznalo s tim u kakvoj zemlji žive i sa svim ljepotama i da se to može nekako turistički valorizirati. Sve dok naši ljudi ne znaju što imaju to se ne može ni na pravi način predstaviti negdje u svijetu ako mi sami to ne cijenimo i ne znamo'' - naglašava Andrijanić.

Navela je kako od sorti vina u Domanovićima imaju žilavku-bijelu sortu, blatinu – crvenu sortu, trnjak koja je također autohtona sorta, na koje otpada 80 posto uzgoja. Ostatak su merlot, cabernet sovignon, vranac i nešto malo chardoneya.

Kapacitet Vinarije ''Domano'' je 1,5 milijuna litara, a imaju 27 hektara vlastitih vinograda. Iako je za mnoge vinogradare ova godina bila iznimno teška za očuvati grožđe Andrijanić navodi kako je za njih godina bila odlična, jer su na vrijeme poduzeli sve nužne mjere zaštite vinograda.

Vinogradare raduje i novi Zakon o vinu, kako bi se dodatno zaštitila i promovirala domaća proizvodnja. Suradnja institucija i vinara može mnogo pomoći, vjeruje i direktor vinarije ''Domano'' Marin Gagro.

Vinska cesta ima smisla

''U zadnje dvije godine sam zadovoljan jer se pokazao smisao vinske ceste Hercegovine, oživjela je i to veseli nakon koronavirusa. U budućnosti želimo tu turistički zanimljivu priču jer se kroz posjet vinarijama pruža autohtona ponuda Hercegovine'' - naveo je Gagro.

Osim turistima, vina se nude i kupcima na tržištu kako domaćem tako i izvoznom.

''Domano'' vina najviše se izvoze u Hrvatsku pa onda Njemačku, Austriju, dok se otvara i tržište Srbije kao i Crne Gore. Vinarija ''Domano'' uzela je pod koncesiju dodatna 54 hektara nasada vinograda u blizini Domanovića, koje namjeravaju zanoviti te povećati ponudu.

Inače, kad je riječ o vinariji ''Domano'', stari dio vinarije datira iz 50-ih godina i bio je dio Hepoka, nakon rata je bio u vlasništvu vinarije ''Zadro'', a nakon toga je kao strateški partner ušla kompanija MCI. Uz vinariju se nalazi i ugostiteljski objekt koji u svojoj ponudi nudi autohtona jela toga kraja.