Svako domaćinstvo u Gračanici ima posude za odvojeno prikupljanje otpada

Iako razvijene zemlje godinama već imaju propisane visoke kazne za one koji ne vrše odvojeno prikupljanje otpada da bi se doprinijelo stvaranju cirkularne ekonomije, u Bosni i Hercegovini još su rijetki primjeri dobre prakse, ali ipak postoje.

U 17 gradova BiH "Ekopak", kao ovlašteni operater upravljanja ambalažnim otpadom, financirao je nabavku posuda za odvojeno sakupljanje otpada, a trenutno najbolja situacija je u Gračanici u kojoj svako domaćinstvo ima takve posude, dok komunalno poduzeće značajne količine otpada predaje na reciklažu umjesto na deponiju.

Odvajanje otpada

O važnosti odvojenog prikupljanja otpada i tek obilježenom Europskom tjednu za smanjenje otpada u razgovoru za Fenu govorio je predsjednik Udruženja "Ekotim" Rijad Tikveša koji je najavio da obilježavanje ovaj tjedan neće prestati aktivnosti Udruženja o podizanju svijesti o ovom pitanju, piše Fena.

Kako je pojasnio građane koji su dobili kontejnere za odvojeno skupljanje otpada u svojim naseljima članovi "Ekotima" podsjetit će na mogućnosti odvojenog sakupljanja otpada i podijeliti im vrećice za odvojeno sakupljanje otpada.

U te vrećice moći će se staviti ambalažni otpad koji se neće miješati s mokrom frakcijom otpada da bi se taj ambalažni otpad, poput plastičnih boca i kartonskih kutija, poslije mogao iskoristiti i reciklirati.

Jesu li građani zainteresirani

Na pitanje jesu li građani zainteresirani za odvojeno prikupljanje otpada i generalno za rješenje problema u oblasti upravljanja otpadom, Tikveša je kazao da građani uvijek pozitivno reagiraju na njihove akcije, a javljaju im se i s pitanjima kako se može unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja otpada i reciklaže.

''Kod nas postoji pravilnik o upravljanju ambalažnim otpadom koji je usvojen 2010. godine i koji bi do sada trebao rezultirati s mnogo više instaliranih kapaciteta za odvojeno sakupljanje otpada. Međutim, u Sarajevu tek ove godine postavljeni su na tri-četiri lokacije podzemni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada koje je financirao 'Ekopak' i to je mali korak naprijed'', mišljenja je.

Ocijenio je da kada bi se više ulagalo u te aktivnosti do sada bi cijeli grad imao kontejnere za odvojeno sakupljanje otada od čega bi se mogao napraviti ozbiljan biznis i zaposliti veliki broj ljudi.

Nedostaje volje

Kada se pogledaju težnje Europske unije ka cirkularnoj ekonomiji koja znači da se zatvori ciklus i da otpad više ne postoji jer će se iznova prerađivati i ponovo praviti sirovine od njega umjesto da se troše prirodni resursi, sigurno je da i u BiH treba postojati težnja ka takvom uređenju sustava.

''Samo potrebno je mnogo više volje od svih uključenih u proces zbrinjavanja otpada i "Ekotim" će tražiti od svih nadležnih institucija uključenih u proces upravljanja otpada da se što prije postigne taj cilj'', istaknuo je Tikveša.

Najavio da će to udruženje i dalje razgovarati s građanima, ali i vlastima da bi se kroz izradu strateških dokumenata i kroz konkretne aktivnosti na terenu osiguralo efikasnije prikupljanje otpada i doprinijelo povećanju količina otpada koji se reciklira.

A Mostar?

Dodajmo svemu ovome da Mostar, turistički biser Bosne i Hercegovine, jedan od najprljavijih gradova u BiH, koji ima pet komunalnih poduzeća i tone smeća na svakom koraku.

Da bi situacija bila još tužnija, Mostar je ovo proljeće, nakon nekoliko godina, konačno dobio i korpe za otpad na ulicama. No i ovo malo truda gradskih vlasti, neodgovorni građani su počeli uništavati, a korpe su pošle 'padati'. Iz ove perspektive, ideje o odvojnom prikupljanju otpada u Mostaru se čine iznimno daleko.