Svake godine sve gore: Travnički sir se slabo prodaje

Zamjenik šefa Izaslanstva Europske unije u BiH Khaldoun Sinno izjavio je danas u Travniku kako je poljoprivreda ključni sektor BiH te da ona predstavlja ogroman potencijal, kako na domaćem tržištu, tako i za izvoz u Europsku uniju.

''Tu su i sredstva EU, koja su na raspolaganju za sektor poljoprivrede, ali da bi postala dostupna potrebna je strategija za poljoprivredni i ruralni razvoj koja će važiti za područje cijele BiH, i to je nešto što očekujemo od vlasti ove zemlje'', kazao je Sinno novinarima na forumu o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede "Naše oranice bez granice".

Projekt o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede pokrenuo je Ured specijalnog predstavnika Europske unije u BiH (EUSR), s ciljem da se razgovara o trenutnoj situaciji ruralnih područja i poljoprivrede u BiH, kao i o izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU.

''Želimo ostvariti suradnju s poljoprivrednicima u cijeloj BiH. Želimo od njih čuti što misle o radu EU kada je u pitanju poljoprivreda, ali im i omogućiti da dobiju savjete od stručnjaka. Nadamo se da će to pridonijeti da otvorimo debatu o poljoprivredi na području cijele BiH'', naglasio je Sinno.

Na forumu su sudjelovali brojni poljoprivrednici, među kojima i Zijad Šehić koji proizvodi travnički sir, ali se suočava s problemima u prodaji.

''Može se od proizvodnje sira preživjeti, ali se treba pronaći put da se ide korak dalje. Ovako, slabo se prodaje, jer nema otkupnih stanica koje bi sir otkupljivale redovno. Svaku godinu je sve gore, jer ljudi imaju puno ovaca i proizvedu puno sira, ali plasman je slab'', kazao je Šehić.

Osim poljoprivrednika, na forumu su sudjelovali domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci, a među njima i Tarik Dizdarević s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je istaknuo kako je prije nego što se osigura konkurentnost na europskom, potrebno stvoriti stabilnu situaciju na domaćem tržištu.

''Dosta se treba uraditi kako bi se podigla kvaliteta naših proizvoda i kako bi oni bili na razini europskih tradicionalnih proizvoda. U prvom redu to je edukacija, da se shvati da ne možemo praviti sir kao naši djedovi i pradjedovi, zatim infrastruktura i modifikacije u tehnologijama. Međutim, samo unaprjeđenje naših kapaciteta nije za izvoz, nego trebamo zadovoljiti lokalno tržište i spriječiti nestajanje ljudi koji su sa svojim proizvodima, poput travničkog sira, čuvari bh. tradicije'', kazao je Dizdarević.

U okviru foruma o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upriličen je i informativno-edukativni sajam na kojem su izlagali partneri na projektu, UNDP BiH i projekt USAID/Sweden FARMA II, te Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP) i Farmofit - Tvornica stočne hrane Rapić, Gradiška.