Sporovi zbog kršenja kolektivnog ugovora proračunskih korisnika HNŽ-a,
do kojih su doveli prethodni sazivi vlasti, dolaze na naplatu. Ukoliko ne bude dogovora, ovo stanje moglo bi uskoro izazvati financijski kolaps u ovaj županiji.
- Oko 3350 sporova po tužbama radnika županije dolazi na izvršenje te HNŽ mora platiti 14,800.000 maraka glavnice.
Ovo je kazao ministar financija HNŽ-a Samir Hadžihusejnović, a da bi bilo gore, kako je naglasio, pored navedenog iznosa izvršenih sudskih presuda u proceduri je još 56 milijuna maraka, što znači da bi s kamatama dug dosegao više od 70 milijuna maraka, a kada bi se sve moralo isplatiti odjednom, to bi značilo stavljanje ključa u bravu županijske blagajne.
Ogroman pritisak koji proteklih dana sindikati i državni službenici vrše na Ministarstvo financija, zahtijevajući isplate, ne može pomoći s obzirom da ”računovođa” Vlade nije nadležan za redoslijed izvršenja sudskih presuda, niti ima ikakve formalne ovlasti mijenjati bilo koje brojke u proračunu koje donose Vlada i Skupština županije, dok je Pravobraniteljstvo institucija koja zastupa županiju i koja je po zakonu obvezna voditi pregovore o sudskim nagodbama, što ističu u istom dopisu.
Sadržaj nagodbe, izjava i način ovjere istih, kako je naglašeno, trebao bi se utvrditi u dogovoru s Pravobraniteljstvom.
Na krivo adresiranje dopisom se osvrnuo i predsjednik Općinskog suda u Mostaru Marin Zadrić kojem nije jasno zbog čega se tužitelja adresira na Vladu, odnosno Ministarstvo financija.
- Sud donese odluku koju dostavi strankama u postupku, tužitelju i Pravobraniteljstvu koje zastupa županiju tako da sud u tim situacijama nema nikakve uloge, pojasnio je Zadrić.
Ipak, kako se županija u budućnosti više ne bi mogla dovoditi na rub propasti, kako je to učinjeno nemarom prethodnih vlasti, u Ministarstvu financija ističu da su spremni biti dio realnog dugoročnog dogovora o isplati tužbi koji neće ugroziti trenutačnu razinu primanja proračunskih korisnika. Preduvjet svakog dogovora je usvajanje zakona koji bi onemogućio daljnja utuživanja, poput zakona o državnim službenicima i namještenicima te zakona o plaćama, koji su predloženi od Ministarstva pravosuđa prije više od šest mjeseci.