Obnova zgrade u Mostaru: Ruglo ili poželjna metoda?

Obnova zgrade Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, koja datira s kraja 19. stoljeća, odnosno dogradnja novog objekta uz samu povijesnu zgradu, zapela je za oko brojnim građanima, koji ovo zdanje smatraju ruglom arhitekture.

No struka kaže, da nije učinjena devastacija ni degradacija objekta.

''Mišljenje Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine, na osnovu viđenog trenutačnog stanja na terenu, je da nije nastala devastacija objekta. Naime, u pitanju je objekt koji je primjer historicističke arhitekture s prijelaza 19. u 20. stoljeće, koji se po svojim oblikovnim svojstvima ne svrstava u reprezentativne primjere te epohe u Mostaru. O objektu nemamo točne povijesne podatke. Tako, jedina njegova vrijednost prepoznaje se u pripadanju jednoj vremenskoj i graditeljskoj epohi'', rekla je za Bljesak.info Tatjana Mićević – Đurić predsjednica Društva, iznoseći mišljenje članova.

Kaže kako se i urbanistička, ambijentalna vrijednost objekta dovela u pitanje različitim graditeljskim intervencijama u bližoj okolini, a osobito rušenjima tijekom rata i apsolutnom nečinjenju na zaštiti bilo čega u njegovoj blizini, čime je bitno narušena ambijentalna vrijednost prostora u kojem se objekt nalazi.

Bez imitiranja - ispravno i poželjno

''Kao takav, dakle, sam objekt ne posjeduje izrazitije spomeničke vrijednosti. Nakon rata objekt je obnovljen tako da su se poštivali osnovni parametri: gabariti, visine, veličina, oblik i raspored otvora. Posljednja intervencija podrazumijeva dogradnju aneksa sa sjeverne i zapadne strane, tako da se novom gradnjom poštuju građevinske linije (nisam obratila pažnju na visine, ali čini mi se da je i visina ispoštovana), ali se naglašava razlika između nove gradnje i postojećeg objekta. Nova je gradnja izvedena novim, modernima materijalima bez ikakvog imitiranja staroga ili bilo kakvog anakronizma, što je potpuno ispravna, čak poželjna metoda. Zbog toga bi se takva intervencija mogla smatrati čak i primjerom ispravnog konzervatorskog pristupa'', rekla je Mićević – Đurić prenoseći nam mišljenje članova Društva povjesničara umjetnosti.

Posebno je istaknula kako je uvijek kod interveniranja u graditeljsko nasljeđe, a osobito kod interpolacija nove arhitekture, o čemu je u ovom primjeru riječ, neophodno mišljenje javnosti, a osobito konzervatorske struke, budući da nova rješenja i novi projekti moraju imati zadovoljavajuću kvalitetu.

''Nažalost, koliko je nama poznato, taj segment u donošenju odluke i konačnog rješenja, i ovaj put je propušten'', zaključila je.

Inače, u proteklom razdoblju pokušavali smo dobiti mišljenje od nekoliko arhitekata iz Mostara ali iz drugih gradova o ovoj rekonstrukciji i nadogradnji, no nitko nam nije želio prokomentirati ovo zdanje. U neslužbenim razgovorima komentirali su samo kako je cijeli izgled grada narušen brojnim lošim i nelegalnim gradnjama.

Stručna ocjena

Inače, Privremeno stručno povjerenstvo od 2016-2020. u sastavu Suad Hasandedić, Zijad Hadžiomerović, Vjekoslav Tomić, Marinka Zadro, Mladen Čabrilo donijelo je pozitivnu stručnu ocjenu o dogradnji administrativnog objekta zgrade Skupštine.

''Objekt/građevina se nalazi u RI zoni Stanovanje s pretežno Individualnom izgradnjom, gdje se građenje vrši u skladu s Regulacionim planom ili Urbanističkim projektom. Uvidom u važeću plansku dokumentaciju - Prostorni plan općine Mostar, utvrđeno je da se planirani objekt nalazi u zoni ''centralni gradski sadržaji'' s utvrđenim režimom građenja I. stepena (RI), gdje se građenje vri u skladu s Regulacijskom planom ili urbanističkim projektom. Kako za navedeni objekt nije donesen detaljni planski dokument, na osnovu člana 49. Zakona o prostornom uređenju, izgradnja se odobrava na osnovu stručne ocjene Povjerenstva/Komisije za davanje stručne ocjene'', rekli su u ocjeni.

Između ostalog naveli su da je intervencija u potpunosti usklađena s Prostornim planom općine Mostar, budući da se radi o zoni koja je navedenim planom predviđena kao zona ''centralnih gradskih sadržaja''.

''Kao nasađen kiosk''

No građani ne dijele mišljenje struke. Nekolicina građana koje smo sreli u šetnji pored novoizgrađenog objekta smatra dogradnju obnovljene Skupštine ruglom, te im se ''na oko'' crna građevina nikako ne uklapa u stil. Jednima sliči na utvrdu za vojsku, dok drugima izgleda kao ''nasađen kiosk''.

Uklapala se u stil ili ne, mišljenje javnosti oko ove dogradnje nije traženo, a najavljeno useljenje u staru-novu zgradu do kraja lipnja, koje je ranije medijima najavio predsjednik Skupštine Šerif Špago, nije ispoštovano. Pojedini skupštinari smatraju da ni neće u ovom sazivu.

No možda nema ništa loše u ''suvremenom aspektu'', to bi značilo i suvremeno opremanje unutrašnjosti, pa neće biti zapreka ni da se konačno sjednice Skupštine HNŽ-a prenose javno, čime bi se povećala transparentnost.

Neće useliti u ovom sazivu?

''Mislim da zgrada Skupštine neće u ovom sazivu biti puštena u promet. Daj Bože da griješim. Jer će s puštanjem u funkciju zgrade izbiti sve argumente netransparentnosti rada, morat će se prenositi sjednice, a javnost će imati uvid u rad povjerenstava, a to pojedinima ne ide u prilog'', smatra Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Skupštini HNŽ-a.

Iako u Pravilniku Skupštine stoji da su sjednice javne, portalu Bljesak.info ranije nije dozvoljeno snimanje iako, nakon službenog upita, nismo dobili službeni odgovor. Tijekom jedne od sjednica nam je neslužbeno poručeno kako se snimanje ''ne može dozvoliti, ali ni zabraniti''. Podsjećamo, više je puta traženo da se sjednice prenose, ali je to odbijano uz obrazloženje kako nema uvjeta te da će sve biti omogućeno kad se preuredi nova zgrada Skupštine.

Pokušavajući kontaktirati ured za odnose sjavnošću u Skupštini, ili bilo koju osobu koja nam može dati neke informacije o tijeku radova, u neslužbenim razgovorima između brojnih prespajanja kazano nam je kako ni sami ne znaju kada je planiramo useljenje u nove prostorije Skupštine.

Radovi

Radovi na zgradi Skupštine HNŽ počeli su krajem rujna prošle godine i obuhvaćaju dogradnju u jednom djelu objekta na dvije etaže i rekonstrukciju postojećeg, kako bi zgrada bila što funkcionalnija za rad ovog zakonodavnog tijela.

Nakon rekonstrukcije zgrade, trebalo je krenuti i unutarnje opremanje objekta što prethodno mora proći tendersku proceduru.

Radove izvodi firma "Izgradnja Tojaga" po Glavnom projektu PB "Stari Grad" d.o.o. Mostar, a za rekonstrukciju i održavanje zgrade te nabavu opreme Skupštine, iz Proračuna je Vlada HNŽ na sjednici održanoj 3. ožujka 2021. izdvojila 850.000 KM.

Zgrada u novom ruhu treba imati dvoranu za sjednice sa trostruko većim kapacitetom od ranijeg, a uz to će biti urađene prostorije za predstavnike klubova svih naroda. Tijekom radova na zgradi, Skupština HNŽ je sjednice održavala u Gradskoj vijećnici Mostara dok se nije uspostavila gradska vlast, a nakon toga u Centru za kulturu Mostar.