Analiza rada: Skupština HNŽ ističe se po neproduktivnosti

Proces konstituiranja vlasti nije u svim kantonima Federacije BiH završen ni šest mjeseci nakon održanih izbora, pa tako nijedna kantonalana skupština nije konstituirana u skladu s rokovima propisanim Ustavom, istakla je danas koordinatorica za medije Centara civilnih inicijativa Ana Lučkin.

Na prezentaciji „Analiza rada zakonodavnih insititucija vlasti na kantonalnom nivou“ rečeno je da nakon izbora, konstituiranje institucija vlasti, išlo je, uglavnom, sporo i uz kršenje Ustava, zakona i poslovnika.

''I proteglo se i na cijeli prvi kvartal 2019. i još nije završilo. Osam od deset skupština čak nije ni započelo konstitutivnu sjednicu u roku propisanom za njeno održavanje. Četiri skupštine su konstituirane i osposobljene za rad do kraja 2018. godine (skupštine USK, ZDK, SBK i KS)'', istaknula je Lučkin.

Kako je rečeno, u promatranom razdoblju, ipak, primjetne su značajne razlike u intenzitetu rada pojedinih institucija.

''Ukupno je održano 38 skupštinskih zasjedanja. Izuzetak je Skupština Kantona Sarajevo, koja je u prva tri mjeseca 2019. godine razmotrila skoro isto toliko mjera koliko i sve ostale kantonalne skupštine zajedno - 124 (naprema 144, koliko su razmotrile sve ostale skupštine). Po neproduktivnosti, u 1. kvartalu 2019., ističe se Skupština HNŽ, koja je za tri mjeseca jedino izabrala izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH'',  istaknula je Lučkin.

Konzultant za monitoring Alen Čular kazao je da sve institucije zakonodavne vlasti u BiH imaju višemjesečnu pauzu u realizaciji zakona, u procesu prelaza između stare i nove vlasti.

''Ta pauza iznosi tri mjeseca, u Srednjobosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, do čak devet mjeseci koliko nije donesen nijedan zakon u Kantonu 10. U svim kantonalnim skupštinama, usvojeno je tek 11 zakona, uz još dva prihvaćena u nacrtu. Pri tome, više od polovine zakona - sedam u prijedlogu i jedan u nacrtu - usvojile su skupštine USK i KS'', istaknuo je Čular.

Istaknuto je da ni usvajanje zakona, samo po sebi, ne mora biti pozitivna stvar.

''U promatranom periodu, na to nas je podsjetila Skupština SBK, koja je, na vanrednoj sjednici, bez prisustva medija i NVO-a, usvojila Izmjene Zakona o platama i naknadama u organima vlasti SBK, koje omogućavaju povećanje zastupničkih paušala za 100 posto. Sasvim drugi primjer je onaj Skupštine KS, koja je sličan zakon donijela sa suprotnom intencijom - da ukine zastupnički paušal profesionalnim zastupnicima, koji za svoj angažman primaju platu'', potcrtao je Čular.

Istaknuto je da nijedna kantonalna skupština nije usvojila program svog rada za 2019. godinu do kraja 2018., na što ih obavezuju njihovi poslovnici o radu.

Čular je kazao da je Proračun za 2019. godinu tek u četiri kantonalne skupštine usvojen prije kraja 2018., kako to i propisuje zakon o proračunima u FBiH.

Većina kantonalnih skupština ima osnovnu razinu transparentnosti, u smislu da je omogućeno prisustvo njihovim sjednicama predstavnicima medija i zainteresiranih organizacija i udruženja građana, rečeno je. Također, naglašeno je da je kršenje zakonskih i podzakonskih akata, te ustava, masovna pojava u institucijama vlasti u BiH.