Rusija ostaje bez novca

Rusija sve dublje upada u ekonomsku krizu. Prošle godine je ekonomski učinak opao za 3,8 posto. Svjetska banka očekuje da će ove godine opasti za dodatnih 1,9 posto. Pri tom je tu čitav niz problema. Na primjer, cijena nafte se u posljednje dvije godine prepolovila tako da država i naftne kompanije ubiru puno manje novca.

"S tako niskim cijenama nafte i zemnog plina ekstremno je teško financirati proračun", kaže za DW Stefan Meister, stručnjak za Rusiju u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP). Vlada može zakrpiti rupe u proračunu samo ako uzima novac iz državnih rezervi, koje su prije nekoliko godina popunjene ogromnim profitom iz energetskog sektora.

Sankcije Zapada, koje su bile reakcija na aneksiju Krima i konflikt u Ukrajini, doprinose dodatnom pritisku. Oni su obustavili trgovinu, zbog čega trpe i njemačke ključne branše kao što su automobilska i strojarska industrija. Još bolnije za Rusiju je to što sankcije otežavaju financiranje investicija.

"Zapadne sankcije su onemogućile našim bankama i tvrtkama da uzimaju kredite u inozemstvu, i to ne samo u Europi već u cijelom svijetu", kaže Vladimir Milov, direktor moskovskog Instituta za energetsku politiku za DW. "Nitko nam više ne posuđuje novac, čak ni Kina", kaže Milov koji je također osnivač oporbene stranke "Demokratski izbor".

Krediti su u posljednjih deset godina bili osnova ruskoga gospodarskog rasta. Sankcijama je, kaže Milov, kreditni obujam smanjen sa 700 na 470 milijardi američkih dolara.

Ovaj ogromni gubitak kapitala je doveo do toga da je državna valuta rublja opala za oko polovicu u odnosu na dolar. Tu su još i strukturni problemi. Privredom vlada nekoliko velikih poduzetnika, koji su upućeni na politiku. "Postoje nedostaci za tržišnu konkurentnost, ali i nedostaci kada je riječ o pravnoj državi", kaže Meister za DW.

A to je postalo jasno i prije sankcija, još 2013., kaže energetski stručnjak Milov. "Rusko gospodarstvo već tada nije bilježilo rast. Ono zavisi od nekoliko državnih monopola koji nisu učinkoviti. A onda su na to još došle sankcije i pad cijena nafte. Ova tri čimbenika nam ne ulijevaju nadu da će idućih godina doći do gospodarskog rasta."

Rusko vodstvo želi upravljati prodajom državnih poduzeća i planira najveći val privatizacije posljednjih godina. No, u svakom slučaju ne planira prodati većinski udio u kompanijama.
Najveće pitanje je kada će Rusija ostati bez novca. Sredstva iz državnih rezervi bi mogla nestati krajem ove godine, kazao je početkom 2016. ministar financija Anton Siluanov. Ako cijene nafte ne skoče, Rusija bi ovako mogla egzistirati "još dvije tri godine", procjenjuje Stefan Meister. Ali, kola ipak idu prema provaliji. Jer, promjena smjera u ukrajinskom konfliktu ili okončanje sankcija Zapada se još uvijek ne očekuje.

Naprotiv, konflikti sa Zapadom mogli bi se još zaoštriti. "Jer, režim će tako pokušati skrenuti pozornost s ekonomske krize i kreirat će sve više vanjskopolitičkih konflikata, umjesto da se prave kompromisi i provode reforme", zaključuje stručnjak za Rusiju Meister.