Rogemont: Zašto tradicija industrijske razvijenosti nije nastavljena nakon rata u BiH?

Članovi Upravnog odbora Komore Grada Mostara razgovarali su jučer u poduzeću Unis Telekomunikacije s članovima delegacije Narodne skupštine Francuske, koju je predvodio Marcel Rogemont, zastupnik i predsjednik prijateljske grupe Francuska-BiH u Narodnoj skupštini.

U francuskoj delegacija bile su i Françoise Meffre, direktorica za medjunarodne poslove i obranu te Aurélie Zoude-le Berre, tajnica prijateljske grupe Francuska-BiH u Narodnoj skupštini Francuske.

Interesirajući se za rad jedne ovakve udruge, kao što je Komora Grada Mostara, Marcel Rogemont pitao je članove Upravnog odbora Komore o odnosima privrede naspram nacionalnog u multietničkoj državi kao što je BiH, pri čemu je odgovoreno kako poslovni ljudi u našoj zemlji odavno već ne gledaju ni na nikakve etničke crte ili podjele, ali je objektivno u političkom smislu ponekad smetnja inzistiranje političara na nacionalnim podjelama.

Voditelj francuske delegacije kazao je kako se sjeća nekadašnje zajedničke države kao industrijske zemlje koja je u mnogim stvarima mogla tehnološki pratiti Europu i svijet, te se zapitao zašto tradicija industrijske razvijenosti nije nastavljena nakon rata u BiH.

Članovi Upravnog odbora Komore upoznali su ga s nizom objektivnih poteškoća za zastoj industrijskog i općenito gospodarskog razvitka, pri čemu je predsjednik Komore Dalibor Miloš naglasio kako investitorima, posebice stranima, treba naglasiti da je Bosna i Hercegovina puno sigurnija zemlja za biznis nego što ponekad izgleda ili se službeno ocjenjuje.

Potpredsjednik Komore Šefik Voljevica podsjetio je goste iz Francuske i na dobru prijeratnu suradnju mostarske industrije s francuskim kompanijama, posebice u proizvodnji tadašnjih najmodernijih zrakoplova, ali u proizvodnji i preradi aluminija.

Predsjednik prijateljske grupe Francuska-BiH u Narodnoj skupštini Marcel Rogemont zanimao se i za mogućnost korištenja sredstava Europske unije i zapitao se znaju li privrednici kako se i gdje ta sredstva troše.

Podsjetio je i na mogućnost da BiH do 2020. godine iz europskih fondova povuče 650 milijuna eura u svoju korist, ali se ujedno zapitao - što ti naša zemlja gubi ukoliko nam ta sredstva budu uskraćena?

Razgovoru francuske delegacije s predstavnicima Komore Grada Mostara prisustvovali su i direktori ili članovi uprava dvije članice - Aluminij d.d. Marinko Ostojić i Nobel Corporation Boris Bošnjak, koji je ujedno bio i inicijator ovog uspješnog sastanka.

Član uprave Aluminija Marinko Ostojić upoznao je goste iz Francuske sa svim poteškoćama u kojima se ovaj značajni privredni subjekt trenutno nalazi, kazavši kako trenutačnom krizom nije ugrožena samo sudbina 850 uposlenika Aluminija i njihovih obitelji, nego i 1.200 radnika u kompanijama ili manjim tvrtkama koje s Aluminijem surađuju, a, naglasio je, procjenjuje se kako je u našoj regiji izravno ili neizravno o Aluminiju ovisno 40.000 ljudi.

Ostojić je ponovno istaknuo kako je učešće električne energije u cijeni koštanja aluminija nedopustivo visoko, čak 61%, dok svjetski standardi u ovoj industriji propisuju učešće struje do maksimalno 30%.

Na kraju sastanka je dogovoreno da se komunikacija između delegacije Francuske narodne skupštine i mostarskih gospodarstvenika nastavi, te da se u budućnosti pokušaju definirati konkretni modeli suradnje, povezivanja domaćih i francuskih gospodarstvenika, grada Mostara s francuskim gradovima, posebice u smislu razvitka turizma, i tome slično.