Razdvajanje biljnih i životinjskih proizvoda kao dio EU standarda

Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH), putem svojih sektorskih grupacija, pokrenula je inicijativu koje se odnosi na potrebu jasnijeg razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u trgovinama.

Kada su proizvodi jasno označeni i pravilno razdvojeni, smanjuje se rizik od zabune, pogrešne kupovine i potencijalnih zdravstvenih posljedica, naročito kod osjetljivih grupa potrošača, kao što su osobe s intolerancijom na laktozu, alergijama ili posebnim prehrambenim režimima.

Problem obmanjujućih naziva i nelojalne konkurencije

Često se na policama trgovina mogu pronaći proizvodi biljnog porijekla poput "maslaca", "mliječnih napitaka", "kajmaka" pa čak i "mlijeka". Osim rizika obmane, tu je i pitanje nelojalne konkurencije jer biljni proizvodi ne podliježu identičnim proizvodnim standardima kao mliječni.

Komora aktivno sudjeluje u tom procesu kroz iniciranje stručnog dijaloga između proizvođača, trgovaca i nadležnih institucija, praćenje EU regulative te davanje preporuka za unapređenje domaćih propisa i njihove primjene u praksi.

"Osnovni cilj inicijative harmonizacije propisa jeste unapređenje zaštite potrošača kroz jasno i nedvosmisleno označavanje, kao i fizičko razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u maloprodaji, uz istovremeno jačanje tržišne transparentnosti i usklađivanje domaće prakse sa standardima Europske unije. Usklađivanje domaće prakse sa standardima Europske unije, posebno u oblasti informiranja potrošača o hrani, ima za cilj jačanje povjerenja kupaca u tržište i maloprodajni sektor", rekli su za Fenu iz VTKBiH.

Nedostatak jasne obveze u domaćim propisima

U Bosni i Hercegovini postoje propisi koji reguliraju označavanje i informiranje potrošača o hrani, prije svega Pravilnik o informiranju potrošača o hrani, koji je u velikoj mjeri usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Ti propisi jasno uređuju obavezu točnog deklariranja proizvoda i zabranu obmanjujućih naziva.

Međutim, domaći propisi trenutačno ne sadrže izričitu obavezu fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama, što u praksi dovodi do nedosljedne primjene i konfuzije kod potrošača.

Na inicijativu Komore, Agencija za sigurnost hrane BiH je pustila u proceduru Nacrt pravilnika o dodatnim zahtjevima za označavanje i stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti, koji uređuje oblast posebnog deklariranja spomenutih proizvoda.

VTKBiH prepoznaje i izazove s kojima se suočavaju mali i srednji trgovci – ograničen prodajni prostor, dodatni troškovi i nedostatak jasnih obavezujućih smjernica. Rješenje vidi u edukaciji, izradi preporuka i postepenom uvođenju prakse razdvajanja proizvoda na način koji je održiv i prilagođen domaćem tržištu.

"Time se ne samo štiti potrošač, već i jača konkurentnost i povjerenje u domaći maloprodajni sektor", istakli su iz VTKBiH.