Rad ''na crno'': Pojačane inspekcijske kontrole imaju efekta

U sklopu pojačanih inspekcijskih nadzora Federalna uprava za inspekcijske poslove na području svih deset Županija u Federaciji Bosne i Hercegovine od 13. travnja do 24. srpnja vršila je pojačane inspekcijske nadzore u unutrašnjoj i prekograničnoj kontroli, kako samostalno tako i u suradnji sa županijskim inspekcijskim organima, kazao je Feni stručni savjetnik u Kabinetu direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Edin Čengić.

S obzirom na činjenicu da je pojava rada "na crno" najčešća kada su u pitanju sezonski građevinski radovi, ugostiteljstvo, turizam i obrt, fokus aktivnosti, kako je kazao Čengić, bio je na kontroli tih oblasti.

Kada je u pitanju zapošljavanje "na crno" rezultati pojačanih inspekcijskih aktivnosti pokazuju da u okviru navedenih kontrola od 4.012 kontroliranih uposlenika njih 503 zatečena su radno angažirano "na crno", a 41 radnik je tek prijavljen, zahvaljujući navedenim kontrolama, istaknuo je Čengić.

''U naznačenom periodu utvrđeno je da najveći broj radnika bio radno angažiran "na crno" u oblastima ugostiteljstva, građevine kao i oblastima proizvodnje'', istaknuo je Čengić, napomenuvši kako je "ova pojava zastupljena i u drugim oblastima rada".

Pored navedenog, po Čengićevim riječima, pojačane aktivnosti provedene su i u pogledu dosljedne primjene i poštivanja odredbi Zakona o fiskalnim sistemima, a u okviru izvršenih kontrola vezanih za primjenu tog zakona ustanovljeno je da od 1.486 kontroliranih subjekata njih 333 ne izdaju fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge, dok ukupno 12 subjekta nadzora nema uopće instaliran fiskalni uređaj.

Okosnicu pojačanih inspekcijskih nadzora činile su kontrola rada "na crno" i kontrola fiskalizacije na području Federacije BiH, na način da su kontrolu vršili timovi sastavljeni od federalnih tržišnih inspektora i županijskih inspektora rada.

Dosadašnji nadzor je pokazao da i dalje postoje problemi rada "na crno" (i uplate doprinosa za uposlenike), kao i očigledni problemi prilikom evidentiranja prometa za prodate robe i izvršene usluge putem fisklanih uređaja. Za neizdavanje računa putem fikslanog uređaja federalni tržišni inspektori izricali su novčane kazne propisane zakonom, kazao je Čengić.

Od 13. travnja do 24. srpnja izvršeno je 5.736 inspekcijskih nadzora i 97 kontrolnih nadzora. Sačinjen je 4.641 zapisnik i izdata 2.284 prekršajna naloga u financijskom iznosu od 2.607.652 KM. Izvršena je naplata naknada / ceste, vode, zrak i šume / u visini od 1.906.927,92 KM.

''Ako zbrojimo iznose izdanih prekršajnih naloga i izvršene naplate po naknadama za zaštitu i održavanje / cesta, voda, zraka i šume / dobit ćemo financijski efekt od ukupno 4.514.579 KM'', kazao je Čengić.

U periodu od 13. travnja do 24. srpnja izdano je 391 rješenja o otklanjanju nedostataka. Izrečena je 201 privremena mjera zabrane rada, od kojeg broja se čak 96 privremenih zabrana rada odnosi na propuste u dosljednoj primjeni Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH (rad bez sanitarne knjižice), 31 rješenje se odnosi na zabranu rada ugostiteljskih objekata, 21 rješenje na zabranu rada pilana, 13 rješenja na zabranu obavljanja djelatnosti prijevoza.

Čengić je naglasio da su izvršeni i pojačani inspekcijski nadzori prometne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove koji su bili usmjereni na kontrolu nelegalnog prijevoza putnika i tereta, javnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu, prijevoza roba za vlastite potrebe, dokumenata u sjedištima prijevoznika, rada stanica tehničkog pregleda, kao i kontrola provođenja zakona i podzakonskih akata koji uređuju oblast cesta i cestovnog prometa, sa posebnim naglaskom na zaštiti odredbi Zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređaja za evidentiranje u cestovnom prijevozu.

Kada su u pitanju ranije kontrole koje su vršene u periodu travanj/svibanj 2016. godine, Federalna uprava za inspekcijske poslove je usmjerila težište svoga rada jednim dijelom i na kontrolu zdravstvenih ustanova, a kojom prilikom je utvrđeno da u pojedinim županijama zdravstvene ustanove ne posjeduju odgovarajuća rješenja za rad tj. rješenja za obavljanje registrirane djelatnosti.

''U tom pogledu naložene su i adekvatne upravne mjere kojima se nalaže hitno pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za obavljanje djelatnosti'', kazao je Čengić.