Pčelari: Imamo pritisak jeftinog uvoznog meda, moraju se uvesti kontrole

Nadležne institucije trebaju pooštriti kriterije i učestalost kontroliranja i uklanjanja s tržišta nepravilno deklarisanog ili patvorenog meda, što će doprinijeti zaštiti potrošača, jačanju konkurentnosti pravih pčelara, uspostavljanju dobrih pčelarskih praksi, te promociji domaćeg meda i pčelarstva u Bosni i Hercegovini - jedan je od zaključaka sa današnjeg okruglog stola u Sarajevu posvećenog pčelarstvu.

Okrugli sto o temi ''Kontrola kvaliteta meda na tržištu BiH i važeća zakonska regulativa'' održan je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, a razgovarano je o trenutnim prilikama u bh. pčelarstvu sa osvrtom na kontrolu kvaliteta meda i zakonsku regulativu u ovoj oblasti, te zaštitu domaće proizvodnje.

Više uvozimo nego što izvozimo

Istaknuto je da je vrijednost izvoza prirodnog meda u 2022. godini iznosila 302,3 tisuće KM, što je za 66 posto manje od izvoza u istom periodu godinu ranije, kada je izvoz iznosio 887,3 tisuće KM. Vrijednost uvoza prirodnog meda u 2022. godini iznosila je 4,7 milijuna KM, što je za 9,4 posto više od uvoza u 2021. godini. Med najviše izvozimo u zemlje Arapskog zaljeva, od toga najviše u Saudijsku Arabiju, a najviše uvozimo iz susjednih zemalja. Tako je u prošloj godini najviše meda uvezeno iz Hrvatske i Srbije, a značajno je povećanje uvoza meda iz Turske, za 673 posto, s 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. godini.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković je rekao da su se okupili na temelju zahtjeva asocijacija pčelara u BiH koji trpe određene štete i probleme zbog ulaska velike koncentracije patvorina u BiH, posebno kada je riječ o medu.

Treba zakon

''Radi se o tome da želimo, prije svega, dati kvalitetne prijedloge, a to je da se mora donijeti zakon o medu i pčelarstvu u Federaciji BiH, kakav ima Republika Srpska. Ti zakoni proizilaze iz određenih europskih direktiva. Ono što nas je dodatno potaknulo jeste činjenica da je delegacija Europske komisije sa svojim agrosustavom i sustavom za zaštitu zdravlja ljudi definirala da je na tržištu EU više od 46 posto uvezenog meda patvorina. Dakle, ne borimo se mi sami s tim, nego i cijela EU'' – naveo je Vuković.

Okrugli stol je organiziran, kako je naglasio, u cilju zaštite zdravlja potrošača BiH i vrijednih proizvođača koji zapošljavaju i na tržištu prodaju pravi, zdravi med.

U smislu kandidacijskog statusa BiH za članstvo u EU, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković ukazao je na ono što EU ima, a mi tek trebamo usvojiti, a odnosi se na zakon o organizaciji tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Iz tog zakona će, kako je dodao, proizići za pojedine proizvode puno pravilnika koji će se morati provoditi u praksi.

''Danas govorimo o medu i nutritivnim svojstvima meda. To je za mene najbitnije što se tiče potrošača, odnosno šta je on zapravo dobio u toj teglici, što će morati pisati na etiketi. Taj zakon još nemamo. Kada je riječ o hrani, s druge strane imamo udruge koje stalno sugeriraju da imamo pritisak jeftinog uvoznog meda gdje nema kontrole'' - naveo je Ivanković.

Dodao je da predlažu da Agencija za sigurnost hrane napravi mrežu službenih laboratorija gdje bi se uzorci sa granice i domaćeg tržišta upućivali na analize. Naglasio je da već imamo akreditirane laboratorije, odnosno metode za ispitivanje meda, te da bi ta mreža laboratorija trebala biti uvezana sa jednim laboratorijem u EU.

Samokontrola

''Prvi temeljni uvjet gdje počinje kontrola kvalitete jeste samokontrola koja se provodi na nivou udruga pčelara, drugi nivo kontrole je u laboratorijama koje su akreditirane, a treći nivo je inspekcija'' - dodao je Ivanković.

Predsjednik Saveza udruga pčelara "Kadulja" Ljubuški Slaven Cvitanović je rekao da predstavljaju oko 1.350 pčelara koji posjeduju 45 do 50 tisuća pčelinjih zajednica, te da su članica svjetske pčelarske organizacije Apimondia.

''Nemjerljiv je doprinos pčele jednom društvu. Pčelari se žele aktivno uključiti i doprinijeti prilikom izrade zakonskih rješenja. Također, pčelari žele povećati proizvodnju i raditi na proizvodima dodane vrijednosti, te da pomognemo da se što više obitelji bavi time'' - istaknuo je Cvitanović.

Falsificiranje meda

lako tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste patvorenje, odnosno falsificiranje meda. Kako je istaknuto na okruglom stolu, radi sticanja ekonomske dobiti, nesavjesni proizvođači sve češće koriste različite tehnike i tehnologije kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist, pa je nekada i pored primjene odgovarajućih suvremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se radi o patvorenom medu. Falsificiranje meda također se može povezati i s neodgovarajućim deklariranjem vrste i podrijetla meda i svakako je jedna vrsta obmane konzumenata.

Prema Izvještaju o rezultatima sprovedenih laboratorijskih analiza hrane iz 2021. godine, koji je objavila Agencija za sigurnost hrane BiH, urađene su 574 laboratorijske analize meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 75 (13,07 posto) rezultata analiza nije u skladu s važećim propisima, a najveći procent neodgovarajućih je bio po sastavu, čak 26,7 posto, odnosno 47 uzorkovanih.

Osim predstavnika nadležnih i inspekcijskih organa, okruglom stolu su prisustvovali predstavnici ministarstava, pčelarskih saveza i udruženja, akademske zajednice, kao i predstavnici ispitnih laboratorija u BiH.