Pitanje izgradnje Pelješkog mosta: BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru

“Bosna i Hercegovina pomorska zemlja“, tema je javne tribine koju je Općina Novi Grad Sarajevo organizirala povodom dvadesete godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH, te kako bi se šira javnost informirala o tome ima li BiH pravo na slobodan pristup otvorenom moru.

Uvodničar na tribini bio je inženjer prometa, stalni sudski vještak, te zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i vršitelj dužnosti direktora Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević, koji je prisutnima sa stručnog aspekta objasnio pitanje dugo najavljivane izgradnje Pelješkog mosta u Neumskom zaljevu.

U svom izlaganju Kovačević je podsjetio da BiH u okviru svog teritorija obuhvaća izlaz na more u Neumskom zaljevu, te da je potpisnica nekoliko Konvencija UN-a o pravu mora, koje je potpisala 1993. godine, znatno prije Republike Hrvatske.

Imajući u vidu činjenicu da se posljednjih godina konstantno najavljuje izgradnja mosta u Neumskom zaljevu, kojim bi se, kako kažu, spojila kontinentalna Hrvatska sa Pelješcom i ostatkom hrvatskih teritorija oko Dubrovnika, istaknuo je da je BiH pomorska zemlja i da ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru.

Pored mnogo otvorenih pitanja o kojima je javnost u BiH djelomično ili nije nikako upoznata kada se radi o izgradnji Pelješkog mosta, ključna pitanja o kojima je govorio Kovačević, a koja su se nametnula svih ovih godina je, pitanje suvereniteta BiH na svom cjelokupnom teritoriju te, u kojoj mjeri je naša zemlja suverena država? Je li i dvadeset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma još uvijek otvoreno pitanje suverenosti naše zemlje na kompletnom bosanskohercegovačkom području?

Ono što je veoma važno znati kad je u pitanju Neum i njegova šira regija, o čemu je Kovačević govorio je, da su Neum, Klek i niz drugih teritorija koje se danas nalaze u sastavu BiH, 1718. godine pripali Turskoj (Požarevačkim mirom), na inzistiranje Dubrovnika, gdje se utvrđivalo razgraničenje između Turske i Mletačke Republike. Takozvanom “Mocenigovom linijom“ utvrđen je i koridor između Neuma i Kleka, a prema Sutorini i Boki Kotorskoj, tako da je tada Dubrovnik potpuno fizički odvojen od mletačkih teritorija. Dakle, kad se vršilo razgraničenje ovih teritorija Hrvatska uopće nije bila strana u predmetu ili strana u sporu.

Također, Kovačević je tijekom svog izlaganja na slajdovima pokazao niz primjera svjetskih standarda izgradnje mostova, od kojih BiH ne smije odustati, ako Hrvatska ipak odluči graditi Pelješki most!? Poštujući svjetske standarde u plovnoj zoni širina između stubova mora biti minimalno 500 metara, a visina 60 metara. Kovačević smatra da bi tek izgradnjom takvog mosta, BiH bilo omogućeno pravo na slobodan pristup otvorenom moru i međunarodnim vodama. Tek bi u tom slučaju bilo omogućeno uplovljavanje u Neumski zaljev i najvećim brodovima koji danas plove svjetskim morima, što i treba biti strateški cilj BiH.