Nezaposleni iznad 50 godina starosti bi trebali dobivati novac od države

''Ti ljudi su gradili ovu državu, branili ovu državu, a sada su na margini'', kaže Hasan Sejdić koordinator Udruženja nezaposlenih u BiH govoreći o bezizlaznoj situaciji nezaposlenih ljudi starijih od 50 godina.

Takvih osoba, kaže Sejdić, samo u Federaciji BiH ima oko deset tisuća, a njihove nade da pronađu posao su ravne nuli jer nitko ne želi ''staru'' radnu snagu.

''To je krizna grupa od svih onih koji se nalaze na zavodu za zapošljavanje i najteže je zaposliva. Radi se o ljudima koji su gradili ovu državu, koji su branili ovu državu a sad su na margini'', kaže za Bljesak.info Sejdić.

U sarajevskoj agenciji Prilika Plus, koja se bavi obrazovanjem starijih, navode kako su najugroženije su osobe sa srednjom stručnom spremom, kao i žene, kojima se nudi jako izuzetno mali broj mogućnosti za unaprjeđenje znanja i vještina za lakši i brži pronalazak posla. Većina nezaposlenih osoba u BiH je spremna da se dodatno obrazuje (dodatno možemo definirati kao obrazovanje nakon formalno završene škole), jedino ukoliko takvo obrazovanje trenutačno osigurava posao.

Informiranje o trendovima

Osobe iznad 50 godina, ali i one mlađe koje traže posao, suočavaju se s jednostavnim pitanjem: Što treba učiniti kako bi moje znanje i kompetencije odgovarale potrebama na tržištu rada?

''Osobe starije od 50 godina teško pronalaze posao zbog toga što često nemaju vještine i znanja tražena na tržištu rada ali i zbog nedostatka „soft“ vještina, kao što su informatičke vještine ili poznavanje jezika, potrebnih u modernoj ekonomiji'', rekao je za Bljesak.info Halko Basarić iz Prilike Plus.

Basarić ističe kako vlade u BiH trebaju kroz svoje aktivne mjere zapošljavanja, i druge poticajne mjere, stimulirati zapošljavanje ovih osoba, ali i poticati njihovu cjeloživotnu izobrazbu i usavršavanje. No, kad bi se to i dogodilo, čini se kako bi stariji nezaposleni propustili svoju priliku.

''Većina nezaposlenih osoba nažalost ne vidi dodatnu izobrazbu kao mogućnost da unaprijedi svoju poziciju na tržištu rada i tako lakše dođe do posla. U slučajevima gdje neka institucija financira obrazovanje, polaznici su nešto spremniji da prođu kroz edukacije koje vode k dobivanju posla'', navodi Basarić.

Prema njegovim riječima, Zavodi za zapošljavanje i druge institucije na tržištu rada trebaju pravovremeno informirati nezaposlene osobe o budućim trendovima na tržištu rada, što trenutno, kako kaže, nije slučaj.

U HNŽ-u nezaposleno 7.457 osoba starijih od 50 godina

Iz hercegovačko-neretvanskog Zavoda za zapošljavanje nam je potvrđeno kako program sufinanciranja zapošljavanja i sufinanciranja stjecanja prvog radnog iskustva Federalnog zavoda za zapošljavanje 2014. godine se sastoji od četiri mjere koje su usmjere na različite ciljne skupine.

''Jedna od ovih mjera je usmjerena isključivo na osobe preko 40 godina starosti koje su najmanje 24 mjeseca nezaposlene tj. prijavljene na evidenciju nezaposlenih osoba. Riječ je o mjeri pod nazivom Vaučer za posao'', anevopde iz Zavoda i dodaju kako je riječ o zapošljavanju nezaposlenih osoba dobi preko 40 godina, bez obzira na radno iskustvo i stupanj obrazovanja, prijavljenih na evidenciju najmanje 24 mjeseca, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest mjeseci.

''Cilj je da se uz pomoć „vaučera“, koji preuzima u Službi za zapošljavanje, nezaposlena osoba motivira da samostalno traži zaposlenje kod poslodavaca radi integracije na tržištu rada i prekida dugotrajne nezaposlenosti'', navode iz Zavoda.

Prema ovom programu, služba poslodavcu mjesečno refundira uplaćene obračunate obavezne doprinose za sufinanciranu osobu (troškove doprinosa iz i na najnižu plaću u Federaciji BiH s uračunatim porezom na dohodak) i troškove ishrane i prijevoza, a sve u iznosu od po 490,00 KM u trajanju od šest mjeseci, tj. 2.940,00 KM po jednom vaučeru.

''Za HNŽ u okviru ove mjere predviđena su sredstva u iznosu od 176.616,00 što je dovoljno za zapošljavanje 60 osoba iz ciljne skupine. Do 10.11.2014. kroz program Vaučer zaposlene su 22 osobe u HNŽ'', potvrđeno je iz Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a na čijim je evidencijama Za, na dan 10.studenog ove godine, broj nezaposlenih osoba iznad 50 godina iznosio 7.457 osoba, od čega žena 3.727.

Perspektivne obuke

Kako nam je potvrđeno iz županijskog Zavoda za zapošljavanje, a isti dan prethodne godine taj broj iznosio je 7.979 osoba, od čega je bilo 4.069 žena.

Program Prilika Plus, kojeg financira Švicarska razvojne agencija, zajedno s partnerima-šest gospodarskih komora u BiH i osam osnovanih trening centara, radi na izobrazbi kadrova za potrebe kompanija u BiH.

Do sada je, kažu iz Prilike Plus, obučeno 400 kandidata od kojih je 130 i zaposleno. Program je baziran na sinergiji djelovanja između privatnog sektora, predstavnika poslodavaca i obrazovnog sektora u BiH.

Pošto se većina nezaposlenih osoba rijetko odlučuje samostalno financirati dodatnu izobrazbu (osim u slučajevima“soft skills“ vještina) njihov izbor je limitiran s treninzima financiranim od strane zavoda za zapošljavanje, vladinih institucija i samih kompanija.

''Nezaposlene osobe se najčešće odlučuju za obuke koji im odmah omogućavaju zapošljavanje. Razmjena informacija i saznanja o perspektivnim poslovima u budućnosti vrlo teško dospijevaju do tražioca posla. Program Prilika Plus intenzivno surađuje s gospodarskim komorama kako bi identificirali trendove u zapošljavanju u pojedinim industrijskim sektorima, te na osnovu toga ponudili perspektivne obuke'', kaže Basarić.

Prošlog tjedna održana je i završna konferencija projekta koji finansira Evropska unija "STARS - Jačanje kapaciteta za obrazovanje odraslih u tehničkim i stručnim školama u Bosni i Hercegovini" na kojoj su predstavljani rezultati projekta i mogućnosti utjecaja projekta na razvoj obrazovanja odraslih organizirana je danas.

Obučavanje pedagoga za odrasle

Na konferenciji je rečeno da je cilj i razmatranje mogućnosti za uključivanje 32 pedagoga, koji su prošli andragoške obuke tijekom implementacije projekta, u buduće procese obrazovanja odraslih, a ujedno predstavlja i platformu za razmjenu iskustava i znanja brojnih korisnika i interesnih strana za planiranje daljih koraka.

Šef Operativnog odjela za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u BiH Massimo Mina kazao je novinarima da se radi o relativno malom projektu jer ga je EU finansirala sa 100.000 eura, ali je važan zbog teme kojom se bavi budući da će jako koristiti obrazovanju odraslih u BiH.
''Ovaj projekt je financiran iz IPA fondova 2009 i namijenjen je specijalno za BiH. Dio je devet grantova koji su dodijeljeni u paketu od 800.000 eura'', pojasnio je Mina, navodeći da bi implementacija ovog projekta trebala doprinijeti daljnjem zapošljavanju.

Koordinatorica projekta STARS Dorothee Baumann podvukla je da je projekt implementiran 18 mjeseci, a u njegovu implementaciju uključeni su nezaposleni pedagozi da bi se povećala njihova šansa za zapošljavanje.

''Unutar projekta smo tražili direktnu kooperaciju s 21 školom te danas svaka škola ima jednog pedagoga koji je završio kvalitetnu obuku u oblasti obrazovanja odraslih. Projekt je implementiran u 17 različitih gradova BiH'', naglasila je.

Iako je Vijeće ministara BiH 2010. godine usvojilo Strategiju zapošljavanja u BiH za razdoblje 2010 – 2014., ciljevi koji su tom strategijom utvrđeni, nisu ostvareni. Iako je zacrtano godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti za dva posto, godišnje povećanje stope zaposlenosti žena za 2,5 posto i smanjenje nezaposlenosti mladih na 30 posto do 2014. godine, brojke govore drugačije, a nezaposleni, bez obzira na godine nemaju povjerenja u državu niti se nadaju da države može učiniti nešto.

To su živi ljudi, a ne brojevi

Sejdić, iz Udruženja nezaposlenih u BiH, kaže kako je problem što nezaposleni iznad 50 godina starosti nemaju opravo na socijalnu pomoć jer ne pripadaju u niti jednu socijalnu kategoriju.

''Oni nemaju pravo na mirovinu iako mnogi imaju oko 20 godina staža i više što zadovoljava uvjete. Ali postavlja se pitanje starosne granice. Starosna granica je 65, godina. Pa zaboga, to su živi ljudi, a ne brojevi, što da oni rade za tih 15 godina?'', pita se Sejdić, koji potvrđuje da je vlast često gluha kada je u pitanju ovaj problem.

''Čekam novi vlast da se u zakon uvrsti da ta kategorija mora imati naknadnu sa zavoda za zapošljavanje sve dok im se ne ponudi posao ili dok ne uspiju regulirati mirovinu. Vlada nije bila sprema platiti istraživanje da uradimo u cijeloj BiH koje su firme spremne zaposliti te ljude i da dođemo do podataka koje su to struke potrebne'', rekao je Sejdić za Bljesak.info.

Napominje kako njemački zavod za zapošljavanje kaže kako je najpoželjniji radnik onaj od 50 godina jer ima iskustvo i odgovornost i taj radnik kad dobije posao on ga čuva jer se boji da, kada ga izgubi, neće naći novo zaposlenje.