MMF upozorava na rizik globalne recesije, BiH bi mogla osjetiti posljedice

Upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda o mogućoj eskalaciji sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana otvara rizik od globalne recesije, rasta inflacije i snažnih poremećaja na financijskim tržištima, a posljedice bi mogla osjetiti i Bosna i Hercegovina.

Ekonomska šteta se već osjeća

Kako se navodi u najnovijem izvještaju MMF-a, gospodarska šteta od rata na Bliskom istoku već se osjeća, zbog čega su smanjene globalne prognoze rasta za 2026. godinu.

"I kratkotrajan sukob imao bi negativne posljedice, dok bi dugotrajniji rat mogao izazvati ozbiljne globalne poremećaje. Prema središnjoj prognozi, globalni rast bi mogao pasti s prošlogodišnjih 3,4 posto na 3,1 posto u 2026. godini, uz rast inflacije na 4,4 posto. Ipak, u nepovoljnijem scenariju, uz zadržavanje visokih cijena energije, rast bi mogao dodatno usporiti na 2,5 posto, dok bi inflacija porasla na 5,4 posto", piše u izvještaju MMF-a.

Dodaje se kako najcrnji scenarij podrazumijeva dugotrajan i intenzivan sukob te cijene nafte iznad 110 dolara po barelu, što bi svijet dovelo na prag recesije, uz rast od oko 2 posto.

"Najveći udar osjetit će zemlje u razvoju i neto uvoznici energije, dok će i razvijene ekonomije trpjeti posljedice. Posebno je pogođena Velika Britanija, kojoj je prognoza rasta smanjena na 0,8 posto, uz očekivani rast inflacije na gotovo 4 posto, što je najviše među zemljama G7", stoji, među ostalim, u izvještaju.

Među mogućim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu izdvajaju se pad izvoza zbog slabije potražnje iz Europske unije, rast cijena energenata i troškova proizvodnje, smanjenje doznaka iz dijaspore, teže zaduživanje zbog viših kamatnih stopa, stagnacija tržišta rada i mogući gubitak radnih mjesta, pišu Nezavisne novine.

Rast cijena nafte može utjecati na izvoz

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je kako najnovije prognoze MMF-a ukazuju na to da bi u slučaju dugotrajnog rata globalni rast mogao pasti ispod 2 posto.

"Reperkusije takvih kretanja na gospodarski rast BiH mogu se manifestirati kroz kanal slabljenja vanjske potražnje uslijed recesije u ključnim trgovinskim partnerima iz EU. Rast cijena nafte može utjecati i na cjenovnu konkurentnost našeg izvoza. Isto tako, uslijed moguće recesije i rasta inflacije u zemljama EU može doći do smanjenja izdašnosti doznaka iz dijaspore koje značajno utječu na domaću potražnju. Na monetarnom planu, ako bi se inflatorni trendovi nastavili, restriktivna monetarna politika ECB-a, oličena u rastu referentne kamatne stope, može zaoštriti uvjete na financijskom tržištu i ograničiti mogućnosti zaduživanja javnog i privatnog sektora. Svi ovi efekti u udruženom obliku mogli bi uzrokovati gospodarsku recesiju i u BiH", objasnio je Mlinarević.

Admir Čavalić, ekonomist i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, istaknuo je kako je vrlo realno da upozorenje MMF-a može imati utjecaja na BiH, posebno u kontekstu aktualne recesije u Njemačkoj.

"Naša ekonomija osjeća posljedice navedenoga, i na tržištu rada, i u kontekstu smanjenja industrijske proizvodnje, ograničene vanjskotrgovinske aktivnosti i slično. Što bi recesija za BiH značila? Nakon dva kvartala usporavanja gospodarske aktivnosti, to podrazumijeva daljnju stagnaciju na tržištu rada, izostanak novih radnih mjesta, manji potencijal za rast plaća i eventualno gašenje određenih gospodarskih subjekata", naveo je Čavalić.

Dodao je kako se može nadati da do toga neće doći jer je riječ prije svega o upozorenju te još nije izvjesno da će doći do recesije na globalnoj razini.

"Kada je riječ o šokovima za bh. ekonomiju, oni su prije svega energetski, te se dalje transformiraju u ukupne troškove za bh. gospodarstvo i slabljenje konkurentnosti naše ekonomije. Cijenu navedenoga plaćaju svi, građani, vozači, potrošači, a svakako i gospodarstvo", naglasio je Čavalić.