Kina srušila dionice i sirovine, 'izbrisane' stotine milijardi

Unatoč najavi kineskih vlasti da će uvesti nove mjere za stabilizaciju tržišta, jutros su cijene dionica u Šangaju potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 11 posto.

Ulagači su se nadali da će kineska središnja banka tijekom vikenda smanjiti stopu izdvajanja obvezne pričuve banaka kako bi se povećala likvidnost na financijskim tržištima. No to nije učinjeno, a vlasti su poručile da će omogućiti državnom mirovinskom fondu ulaganje u dionice, što očigledno nije umirilo ulagače.

Zbog toga su cijene dionica na svim azijskim burzama jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9.30 bio u minusu 5,1 posto, zaronivši na najnižu razinu u tri godine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei potonuo 4,6 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednje dvije godine. Pritom je zaronio na 18.540 bodova, najnižu razinu u šest mjeseci.

Na europskim su burzama cijene dionica zaronile na najniže razine u sedam mjeseci. Paneuropski FTSEurofirst 300 indeks oko podneva bio je u minusu 3,2 posto, na 1.382 boda, što pokazuje da je od jutra izbrisano otprilike 270 milijardi eura na vrijednosti dionica na europskim burzama. Sada je taj indeks na razini od siječnja.

Istodobno londonski FTSE bio je na gubitku 2,85 posto, na 6.011 bodova, pariški CAC od 2,94 posto, na 9.826 bodova, a frankfurtski DAX od 2,94 posto, na 9.826 bodova. I ostali europski indeksi bilježe oštar pad, pri čemu španjolski IBEX i talijanski FTSE MIB za 2 posto. Od početka mjeseca na europskim buzrama izbrisano je više od 1.000 milijardi eura na vrijednosti dionica.

S velikim strahom iščekuje se i trgovanje na Wall Streetu. U prvih nekoliko minuta trgovanja ključni indeks Dow Jones Industrials, u čijem su sastavu dionice 30 najvažnijih američkih kompanija, potonuo je više od tisuću bodova, ili više od 5%. Tehnološki Nasdaq Composite pao je za 8%. Zbog izrazito velikih gubitaka na azijskim i europskim burzama, govori se o crnom ponedjeljku.

Panika na svjetskim tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda. To je izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoja gospodarstva.

Južnoafrički rand skliznuo je na najnižu razinu u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je tečaj turske lire najniži u povijesti.

Tržišta u razvoju, od kojih mnoga ovise o izvozu sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniže razine u najmanje šest godina.

Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najnižu razinu u šest i pol godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, prvi put od svjetske financijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.