Kako je zlato u samo nekoliko dana izgubilo 25 posto vrijednosti?

Cijena zlata zabilježila je snažan pad na početku tjedna, spustivši se ispod 4.150 dolara, što je najniža razina ove godine. Od ožujskog vrhunca izgubila je oko 25 posto vrijednosti, a ovaj tjedan ocijenjen je kao najlošiji za tržište zlata još od 1983. godine.

Pad je uzrokovalo nekoliko čimbenika, rast kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama, jačanje američkog dolara i inflacijski pritisci. U takvim okolnostima investitori pribjegavaju uobičajenoj praksi, povlače kapital iz plemenitih metala i preusmjeravaju ga u sigurnije i profitabilnije financijske instrumente.

Cijena padala osam dana zaredom

Pritisak dolazi i zbog globalnog nedostatka likvidnosti, zbog čega investitori prodaju zlato kako bi pokrili gubitke na drugim tržištima, posebno na burzama.

Zbog straha kako bi eskalacija rata na Bliskom istoku mogla prouzročiti globalnu inflaciju, cijena zlata je, prema podacima mining.com, prije ponedjeljka padala osam dana zaredom. Takva situacija smanjila je vjerojatnost smanjenja kamatnih stopa te umanjila vrijednost imovine u plemenitim metalima.

Iako je zlato povijesno važilo za sigurno utočište u vremenima neizvjesnosti, njegov snažan rast tijekom protekle godine doveo je do toga kako je postalo takozvana "pretrpana trgovina", kako ističu analitičari.

Premije na fizičko zlato ostale su visoke

S druge strane, prema platformi za ulaganje u plemenite metale Gold Silver, kada dolar jača, kao što se dogodilo prošlog četvrtka, trgovci dolaze pod pritisak jer se zlato prodaje ne zato što je loša investicija, nego zato što je likvidno i brzo pretvorivo u gotovinu.

Upravo takav čimbenik izazvao je pad cijene zlata ovog mjeseca, jer su "papirni" trgovci zatvarali pozicije. Zlato je najprije skočilo s 5.296 na 5.423 dolara nakon vijesti o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, a zatim naglo palo za više od šest posto. Međutim, kako navodi Gold Silver, premije na fizičko zlato ostale su visoke, a potražnja investitora, zlatara i institucija stabilna.

Fizičko tržište, gdje zlato stvarno mijenja vlasnika, pokazalo je potpuno drugačiju sliku od terminskog tržišta, na kojem se ne kupuje pravo zlato nego ugovor o zlatu. Za razliku od trgovanja putem financijskih instrumenata, vlasnici zlatnih poluga i kovanica nisu izloženi "margin callu", niti ih netko može natjerati da prodaju svoju imovinu u nepovoljnim trenucima.

Pad cijena ovoga mjeseca, pojašnjavaju analitičari, najviše je pogodio trgovce na tržištu ETF-ova i futures ugovora, koji su pod pritiskom panično zatvarali pozicije i ostvarivali gubitke. Fizičko zlato ostaje sigurno i stabilno.

Prema nekim analizama, na kretanje cijena utjecalo je i to što su središnje banke vjerojatno prodavale zlato ili barem usporile njegovu kupnju zbog rasta cijena energije i geopolitičkih napetosti, kako bi zaštitile svoju valutu ili financirale nabavu energije. Te monetarne institucije intenzivirale su kupnju zlata od 2022. godine, dok je tempo kupnje počeo usporavati ulaskom u ovu godinu.

Trenutačni pad cijene zlata mogao bi slijediti sličan obrazac kao nakon ruske invazije na Ukrajinu, kako predviđaju analitičari. Početkom ožujka zabilježen je nagli rast, nakon kojega je uslijedio pad, dok šok izazvan rastom cijena energije prolazi kroz tržišta i potiče inflacijske pritiske.

Kako će se kretati cijene?

Prema navodima mining.com, ako se promatraju prethodni ciklusi ekonomskih šokova poput 2008., 2020. i 2022. godine, zlato je u početnoj fazi uglavnom bilježilo pad jer su investitori u takvim trenucima rasprodavali imovinu i preusmjeravali sredstva u američki dolar. Međutim, u kasnijim fazama uslijedio je dugotrajan rast cijene zlata.

Prije rata u Iranu J.P. Morgan je za 2026. ciljnu cijenu zlata postavio na 6.300 dolara, a Deutsche Bank na 6.000 dolara. Zlato često jača u razdobljima geopolitičkih napetosti, ali reakcija tržišta nije uvijek trenutačna. Primjer za to je pad cijene zlata ovog mjeseca, prijetnje Irana u vezi s Hormuškim tjesnacem dovele su do naglog rasta cijene nafte, međutim zlato je u početku palo zbog jačanja dolara, što je pritisnulo zadužene trgovce.

U srednjem roku očekuje se nastavak nestabilnosti na tržištu zlata dok se ne smanje geopolitičke napetosti, posebno na Bliskom istoku, koje dodatno pojačavaju pritisak na tržište zbog utjecaja na proizvođače i potrošače nafte. U duljem razdoblju geopolitička neizvjesnost obično podupire cijenu zlata jer investitori traže imovinu koja nije vezana za državne valute i financijske sustave.