Cijene hrane u padu, troškovi stanovanja, energenata i prijevoza dižu inflaciju

Godišnja inflacija u Republici Srpskoj u svibnju ove godine iznosila je 5,7 posto. U odnosu na travanj, cijene su u prosjeku pale za 0,8 posto, što predstavlja prvi značajniji mjesečni pad nakon višemjesečnog rasta.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, najveći mjesečni pad zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene u prosjeku niže za 3,1 posto u odnosu na travanj, prije svega zbog nižih troškova korištenja prijevoznih sredstava.

Pad i rast

Također, hrana i bezalkoholna pića pojeftinili su za jedan posto na mjesečnom nivou. S druge strane, blagi mjesečni rast zabilježen je u odjeljcima alkoholnih pića i duhana za 0,5 posto, te stanovanja i ugostiteljstva za po 0,2 posto. Gledano na godišnjem nivou, najveći rast među glavnim grupama potrošnje bilježe prijevoz sa 24,5 posto, stanovanje, voda, električna energija i energenti sa 12,1 posto, te zdravstvo sa 8,6 posto.

Unutar sektora stanovanja, najveći skok od 19 posto zabilježen je kod opskrbe vodom i komunalnih usluga, dok su električna energija i drugi energenti skuplji za 12,5 posto. Kod prijevoza je ključni pokretač rasta bila upotreba osobnih prijevoznih sredstava sa poskupljenjem od 30 posto na godišnjem nivou.

Hrana i bezalkoholna pića, koja tradicionalno imaju najveći utjecaj na kućne budžete, na godišnjem nivou su u prosjeku jeftiniji za minimalnih 0,3 posto, što ukazuje na to da glavni generator inflacije više nisu prehrambeni proizvodi, nego troškovi stanovanja, energenata i prijevoza.

Godišnji pad cijena registriran je i u odjeljku odjeće i obuće za četiri posto, prvenstveno zbog pojeftinjenja obuće od 6,9 posto.

Statistički podaci

Iz Republičkog zavoda za statistiku RS napominju da prosječne potrošačke cijene uzimaju u obzir više različitih kvaliteta artikala, te se kao takve ne koriste za dalje izračunavanje indeksa.

Tako su statističari izračunali da je u svibnju  kilogram bijelog kruha u prosjeku je koštao 3,82 KM, bijelo pšenično brašno 1,69 KM, riža 4,08 KM, a litar mlijeka u tetrapaku 1,82 KM. Jestivo ulje se prodavalo u prosjeku po 3,50 KM za litar, dok je šećer koštao 1,50 KM po kilogramu. Za kilogram teletine bez kosti bilo je potrebno izdvojiti 35,47 KM, za junetinu sa kostima 18,21 KM, svinjetinu bez kosti 11,46 KM, dok je svježa piletina (cijelo pile) koštala 6,92 KM/kg.

Cijena drveta za ogrjev iznosila je 119 KM po kubnom metru, tona mrkog uglja 311,60 KM, a litar lož ulja 2,93 KM. Na benzinskim pumpama litar Euro dizela u prosjeku je koštao 3,28 KM , dok je litar motornog benzina od 95 oktana iznosio 2,97 KM.

Karta za gradski prijevoz koštala je 2,82 KM, muško šišanje 12,86 KM, dok je kava u restoranu u prosjeku iznosila 2,40 KM. Porcija šnicle sa prilogom koštala je 20,21 KM.

Dakle, riječ o prosječnim cijenama, dok su cijene u Banjoj Luci, Trebinju i još nekim gradovima znatno veće, posebno kada je riječ o uslugama.

Inače, u RS su na snazi odluke o ograničenim maržama na osnovne životne namirnice, nekoliko proizvoda iz osobne higijene i domaćinstva, lijekove i na gorivo u maloprodaji i veleprodaji.