Je li BiH spremna za kraće radno vrijeme?

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca, puno radno vrijeme traje 40 sati tjedno, a može se rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, stoji, između ostalog, u Zakonu o radu FBiH.

Gledajući iz ugla radnika, ovakva definicija ostaje samo to, definicija, rijetko tko u BiH, ne ubrajajući tu državne službenike, koji se propisanog radnog vremena strogo pridržavaju, uživa tu blagodat da radi “samo” 40 sati tjedno. Skoro svi imaju koji sat više, a vrijeme je takvo da se traži sve više i više rada, prenosi Oslobođenje.

Ritam života nam je nametnuo sasvim drugačije radno vrijeme nego što su imali naši roditelji, pa se sa sjetom prisjećamo radnog vremena naših mama i tata od sedam do tri, danas se radni dan završava u četiri, ako imate sreće, a najčešće u pet, šest, pa i sedam uvečer.

I tako je ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Japanske vlasti razmišljaju da u zakon o radu uvedu klauzulu kojom će radnike prisiliti da uzimaju godišnji odmor, a radnici u SAD-u u prosjeku provedu 47 sati tjedno u uredu prateći na taj način svjetski trend, gdje radnici rade sve više kako bi ostavili dojam boljeg radnika.

Međutim, ljudi koji više rade nisu samim tim i produktivniji. Tako su Šveđani shvatili da su im radnici produktivniji ukoliko im je radno vrijeme kraće, pa su ga tako skratili za dva sata, a plaće nisu smanjili, piše Guardian. Poslodavci diljem ove skandinavske zemlje počeli su sa ovim “eksperimentom”, a tvrde da im se već višestruko isplati. Radnici odrade mnogo više posla negoli za osam sati, a pri tome imaju dosta više vremena za sebe i za obitelj.

Istraživanje u Švedskoj, provedeno nad 600 tisuća ljudi koji rade i po 55 sati tjedno, pokazalo je da su oni više izloženi riziku od srčanog udara nego ljudi koji rade između 35 i 40 sati tjedno. Njih 13 posto izloženo je većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, dok je druga, zasebna studija pokazala da 49 radnih sati tjedno dovodi do slabijeg psihičkog zdravlja, naročito kod žena.

Jedan starački dom u Švedskoj pokazao je pozitivne rezultate eksperimenta koji je uveden prošle godine.

Rezultati su pokazali da osmosatno radno vrijeme nije efikasno onoliko koliko ljudi misle. Većina kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu ne želi se vratiti na stari režim, a sve je više drugih koji slijede njihov primjer i mijenjaju radne navike. Inače, studija objavljena u časopisu Lancet analizirala je ispitanike iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Europe i Australije i pratila ih oko osam godina. Pokazalo se da ljudi koji rade 55 sati tjedno imaju 33 posto veći rizik od srčanog udara nego oni koji rade oko 40 sati.

Čak su i neke velike kompanije počele testirati ovakav skraćeni dan poput Toyote, koja je skraćeno radno vrijeme od 6 sati uvela još prije 13 godina. Rezultati su bili toliko dobri da im je prihod porastao za 25 posto u nekoliko sljedećih godina.

Šestosatno radno vrijeme prvobitno je sredinom prošle godine uvedeno u staračke domove kao eksperiment, a s obzirom na uspješnost, čini se da će to postati praksa u cijeloj Švedskoj, ali i u Norveškoj, gdje je također skraćeno radno vrijeme. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, kako je kazao Safudin Čengić, direktor kompanije Centrotrans-Eurolines, prvo BiH mora biti uređena poput Švedske da bismo razmišljali o takvim stvarima.

“U Švedskoj je zadovoljstvo i ponos platiti porez, dok u BiH mi niti imamo uređenu državu, niti radne navike”, kazao je Čengić.

Stoga će vijest o manjim radnim satima sa istom plaćom za nas ostati daleka budućnost. Nama je, prije svega, potrebna dobra organizacija, uređenost od vrha države pa naniže, da sve razine vlasti, ali i poslodavci shvate da radnici nisu samo potrošna roba, da je u njih potrebno ulagati, osigurati im sve potrebne uvjete kako bi bili produktivniji, sretniji, a samim tim će i njihov rad biti bolji, prenosi Oslobođenje.