Hoće li se novim Zakonom pojednostaviti poslovanje obrta?

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić izjavio je Feni da će Federacija BiH najvjerovatnije dobiti novi zakon o obrtu i srodnim djelatnostima budući da neophodne izmjene i dopune zahtijevaju više od 50 posto promjena u tekstu zakona.

''Nastojimo da novim zakonom pojednostavimo procedure za funkcioniranje obrta. Također, osigurat ćemo pretpostavke za kvalitetan registar obrta, koji u posljednjih šest godina nikada nije zaživio'', kazao je Zukić.

Na taj način na jednom mjestu bit će centralizirana procedura evidentiranja i praćenja svih obrta, a istovremeno značajno će se skratiti rokovi za registraciju i pojednostaviti kompletna administrativna procedura.

Novi zakon, kako kaže, trebao bi stvoriti pretpostavke da državnim zakonima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici poduzetnici imaju pravo u skladu sa svojim potrebama uvoziti repromaterijal i izvoziti gotove proizvode za obrtnike.

''Naime, zbog određene jezičke konstrukcije koja je nastala prilikom izmjena navedenih zakona ispalo je da su u postojećem tekstu zakona isključene fizičke osobe koje se bave obrtom, kao mogući uvoznici i izvoznici. Tako su naši obrtnici oštećeni i to nije praksa u Europskoj uniji'', naglasio je Zukić.

Federalno ministarstvo je pokušalo animirati Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva na državnom nivou da tu grešku isprave, a u zakonu o obrtu trebalo bi biti navedeno da se ovaj problem mora nužno riješiti.

U cilju da obrtnici odgovaraju svojom imovinom napravljena su istraživanja kako je odgovornost obrtnika riješena u susjednim zemljama te se zaključilo da bi se u tom pogledu iskustvo Hrvatske moglo primijeniti u novom zakonu.

''Time bi se zaštitio onaj dio imovine koji obezbjeđuje normalnu egzistenciju obrtnika i da on ne može biti predmetom izvršenja'', kazao je Zukić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec pojasnio je za Fenu da je se u Hrvatskoj u Zakonu o obrtu uspjelo staviti izuzeće od ovrhe (zapljene) za imovinu koja služi za nužni smještaj obrtnika i njegove obitelji, kao i obrtnička radionica u kojoj se obavlja djelatnost.

''Ako se ovrši obrtnička radionica onda se više nikada neće ovršiti razlika duga. Isto tako ako se obitelj izbaci na ulicu i ovrši onda ponovo dolazimo u problem, jer obrtnici jamče svojom imovinom, a često puta nisu ni krivi za ovrhe, jer ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Na taj način smo željeli zaštititi tu imovinu u dijelu stanovanja i posla'', rekao je Ranogajec.

Također, korisnim je predložio da se u novi zakon o obrtu uvrsti registar imovine koju posjeduje građanin prije otvaranja obrta na način da se imovina popiše i onda bi, kako tvrdi, ona bila izuzeta iz ovrhe.

''Obrtnici u Federaciji traže da obrtnik odgovara imovinom unesenom u obrt, što bi bilo jedno od načela ustavnosti da su svi jednaki pred zakonom'', rekao je Feni predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Mensur Bektić.

Iako je važeći Zakon o obrtu propisao da obrtnici moraju biti članovi Komore potvrdio je da naplata članarine (od 3,78 do 8 KM) u Kantonu Sarajevo i susjednim kantonima iznosi od 10 do 15 posto, a na području Hercegovine svega 2,3 posto.

''Evidentan je problem naplate članarine, jer je ne plaća dio obrtnika. Stav Ministarstva je da članarina ostane obavezna i da se pokuša ustrojiti sustav kvalitetnog ubiranja od svih poduzetnika, a da se nakon toga ide na fakultativno plaćanje'', kazao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.

Nadzor i naplatu članarine trabala bi da vrši Porezna uprava FBiH, ali ona po svom zakonu nema ovlasti da provodi tu kontrolu.

''Da nam se takvi slučajevi ne bi i dalje događali važno je da novi zakon bude usklađen s drugim zakonima iz drugih resora i ministarstava'', istaknuo je Bektić.

U Federaciji BiH ima registrirano 50.000 obrtnika i kada se izuzmu javna poduzeća i ustanove predstavljaju najvećeg poslodavca u Federaciji.