Njemačka želi manje radnika iz BiH i zapadnog Balkana
Vlada Njemačke početkom mjeseca usvojila je prijedlog prema kojem bi se godišnja kvota za zapošljavanje radnika iz zemalja zapadnog Balkana smanjila s 50.000 na 25.000.
Riječ je o odluci koja je već bila najavljena u koalicijskom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata prije formiranja vlade. Kako bi izmjena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, odnosno institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih pokrajina. Glasovanje je zakazano za 18. prosinca.
Međutim, organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju kako bi ova odluka mogla imati negativne posljedice za njemačko gospodarstvo, osobito za građevinski sektor, u kojemu već nedostaje znatan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja, pišu Nezavisne novine.
Zašto njemačka vlada smanjuje kvote unatoč nedostatku radnika?
Kada je riječ o ovoj mjeri, zanimljivo je da se i među konzervativcima i među socijaldemokratima može pronaći protivljenje njezinu uvođenju, ali iz različitih razloga, odnosno zbog različitih ideoloških opredjeljenja.
Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i obično nastoje donositi zakone koji će koristiti njemačkom gospodarstvu. S druge strane, socijaldemokrati se zalažu za Njemačku koja će biti otvorena za kontrolirani priljev migranata.
Međutim, u Njemačkoj je tijekom proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njezina uspona migrantska je kriza iz 2015. godine, čije se posljedice osjećaju i danas.
Mnogi u Njemačkoj smatraju da je jedna od najvećih pogrešaka, inače vrlo popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel, tijekom njezina mandata bila odluka o otvaranju njemačkih granica za više od milijun migranata s Bliskog istoka te iz južne i središnje Azije.
Kada je Friedrich Merz, čelnik njemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih ključnih obećanja bilo je promijeniti migrantsku politiku i uvesti strožu kontrolu granica.
Jedna od brojnih mjera predloženih u tom smjeru jest i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika iz zemalja zapadnog Balkana s 50.000 na 25.000, iako se, kao što smo naveli, dio članstva obiju vladajućih stranaka u načelu protivi takvoj mjeri.
Građevinskoj industriji moglo bi nedostajati još 9.000 radnika
Kako piše Bau, njemački medij specijaliziran za građevinsku industriju, stupanje ovog pravila na snagu moglo bi imati vrlo ozbiljne posljedice za taj sektor.
Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Müllera, glavnog direktora Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9.000 prijeko potrebnih radnika.
Prema njegovim riječima, te je radnike teško zamijeniti domaćom radnom snagom ili zaposlenicima iz drugih sektora jer mnogi od onih kojima će biti uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.
Na njemačkom tržištu rada već nedostaje ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama, posebno za rad na čeličnim i betonskim konstrukcijama.
Müller je rekao kako je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u mirovinu.
Radnici zaposleni na temelju Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je naveo, omogućuju nesmetano odvijanje radova na gradilištima.
Smanjenje njihova broja moglo bi dovesti do kašnjenja i većih troškova u stanogradnji i infrastrukturnim projektima, kao i usporiti gospodarsku aktivnost u lokalnim sredinama.
Müller je pritom podsjetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima njemačke vlade, navedenima u koalicijskom sporazumu.
Svaki sedmi građevinski radnik ima stranu putovnicu
Sličnu ocjenu iznijelo je i Središnje udruženje njemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u njemačkom građevinskom sektoru ima stranu putovnicu.
Kako je istaknuo Felix Pakleppa, direktor ovog udruženja, ako Njemačka želi graditi stanove, obnavljati mostove i širiti energetske mreže, ne može istodobno ograničavati dolazak radnika koji izvode te radove.
„Oko 35 posto svih dosad izdanih viza na temelju Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim tvrtkama. Za dobivanje suglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 posto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obvezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi Bau.
Što smanjenje kvote znači za radnike iz BiH?
Nismo uspjeli pronaći podatak o tome koliko je radnika iz BiH dobilo ovu vrstu vize, ali prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine, oko 7.000 radnika iz BiH dobilo je posao te godine zahvaljujući ovoj uredbi.
Kada je riječ o njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, s čijim smo predstavnicima prošlog tjedna imali priliku i osobno razgovarati, oni su skloniji primjeni ove mjere jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja našeg područja.
S druge strane, mnogi od njih svjesni su i činjenice da radnici koji pronađu posao u Njemačkoj šalju novac svojim obiteljima u matičnim zemljama, što ima značajnu gospodarsku i socijalnu komponentu.
Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za njemačke poslodavce nego i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.



-webp.webp)

-webp.webp)






-webp.webp)

-webp.webp)









-webp.webp)
