Građani u BiH kartice još uvijek uglavnom koriste za podizanje gotovine

Građani tijekom proteklih nekoliko godina sve više koriste kartice u svom svakodnevnom životu. Kako pokazuje analiza portala Indikator.ba, broj bankovnih kartica u BiH povećan je u posljednjih pet godina za više od 250.000, ali građanima one još uvijek uglavnom služe za podizanje gotovine.

Građani BiH su krajem 2016. posjedovali više od dva milijuna kartica, što je povećanje za 12,4 posto u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo 1,79 milijuna. Tako su krajem 2016. imali 2,042.280 kartica, dok je godinu prije bilo 2,013.219 kartica u posjedu građana BiH.

Ako se broj kartica usporedi s brojem stanovnika, dolazi se do podatka kako 57 posto bh. građana posjeduje neku od bankovnih kartica. Ipak, stvarni broj stanovnika BiH koji posjeduju kartice vjerojatno je manji zbog toga što ima dosta građana koji posjeduju više kartica, dok je, s druge strane, značajan broj onih koji nemaju ni jednu.

Usporedni podaci za 2011. i 2016. godinu pokazuju kako se građani sve više oslanjanju na kartice, ali one još uvijek uglavnom služe za podizanje gotovine. Ukupna vrijednost transakcija realiziranih upotrebom kartica, u zemlji i inozemstvu, u prošloj godini iznosila je oko 8,79 mlrd. KM, što je 45,77 posto više nego pet godina ranije, kada je iznosila 6,03 mlrd. KM. Vrijednost gotovine koja je podignuta na bankomatima povećana je u pet godina za gotovo 45 posto.

U 2011. godini preko ATM uređaja podignuto je gotovine u iznosu od 4,32 milijarde KM, a u 2016. godini 6,24 mlrd. KM. Odnos podignute gotovine i realiziranih transakcija na POS uređajima je u 2011. godini bio 72% naspram 28%, dok je u 2016. taj omjer blago poboljšan za jedan posto u korist POS terminala.

U 2016. godini postotak realizirane gotovine na ATM i POS uređajima iznosio je 82%, a vrijednost roba i usluga je samo 18% od ukupnog prometa preko kartica, što potvrđuje tezu da kartična plaćanja u BiH još uvijek nisu značajnije razvijena. Daljnja analiza pokazuje kako su građani u 2016. u odnosu na pet godina ranije imali značajno veći promet po jednoj kartici, ali su ih istodobno mnogo češće “peglali”. Prosječan godišnji promet po jednoj kartici iznosio je u 2016. godini 4305 KM i za 938 KM je bio veći nego pet godina ranije.

Ali, istodobno, prosječna vrijednost po jednoj transakciji smanjena je sa 131 KM na 112 KM. Dostupnost bankomata povećana je u proteklih pet godina s obzirom na to da je njihov broj porastao za više od 300 na 1512. Broj POS uređaja također je u porastu i uvećan je za oko 8700 na 27.353. Procvjetalo je elektroničko ili internetsko bankarstvo.

U 2011. broj fizičkih osoba koje su koristile te usluge bio je 70.474, a 2016. 335.708, što predstavlja povećanje za gotovo pet puta. Broj pravnih subjekata koji su koristili internet ili elektroničko bankarstvo je u istom razdoblju više nego udvostručen, s 23.865 u 2011. godini na 48.053. u 2016.