Gotovina još dominira, ali kartično plaćanje u stalnom porastu

U Federaciji Bosne i Hercegovine raste broj vozača koji cestarinu te kupovinu i dopunu ACC TAG uređaja plaćaju bankovnim karticama. Prema podacima JP Autoceste FBiH, u 2024. godini udio kartičnog plaćanja na naplatnim mjestima iznosio je 15,28 posto, što je povećanje od 21,06 posto u odnosu na 2023. godinu, kada je taj udio bio 13,87 posto.

Iz Autocesta FBiH za Fenu su kazali da prihodi od kartičnog plaćanja rastu prosječnom godišnjom stopom od 28,36 posto u posljednje tri godine, dok broj kartičnih transakcija raste prosječno 37,93 posto godišnje. Takvi podaci, kažu, pokazuju sve veću prihvaćenost ove opcije, iako gotovina i dalje ostaje dominantan način naplate cestarine u Federaciji BiH.

''Trenutno je u funkciji pet naplatnih staza tipa Only card, namijenjenih isključivo plaćanju karticama, bez posredovanja blagajnika. Ove staze su uvedene kako bi se ubrzao prolazak kroz naplatna mjesta i rasteretile standardne trake. Do sada nije bilo većih tehničkih ni organizacijskih problema, a u slučaju odbijanja transakcije od banke, naplata se obavlja gotovinom. Prosječno vrijeme obrade plaćanja, bilo gotovinom, karticom ili putem ACC TAG uređaja, iznosi oko šest sekundi, što znači da kartično plaćanje ne skraćuje značajno vrijeme prolaska, ali korisnicima pruža veću fleksibilnost i praktičnost'', ističu iz Autocesta FBiH.

Dodaju da su napravili sustav koji podržava sve oblike beskontaktnog plaćanja, uključujući Apple Pay, Google Pay i druge NFC tehnologije, a plan je da se kartično plaćanje postepeno uvede na što više naplatnih mjesta.

Generalni tajnik Udruge banaka BiH Edis Ražanica ocjenjuje da je kartično plaćanje na naplatnim mjestima ''korak u pravom smjeru'' i dio šire digitalizacije financijskog sustava u BiH. Naglašava da je kod naplate cestarine, zbog velikog protoka vozila, posebno važno da transakcije budu brze i sigurne, što zahtijeva online rad terminala i autorizaciju u realnom vremenu.

''Za ovakav sustav neophodna je stalna dostupnost interneta putem Wi-Fi mreže, kabelske veze ili GSM signala, kao i stalni nadzor naplatnih uređaja od obučenog tehničkog osoblja. Dobavljač terminala mora imati servisne centre raspoređene tako da mogu brzo intervenirati, osigurati dovoljan broj zamjenskih uređaja i dijelova, te zadovoljiti posebne sigurnosne standarde kako bi se zaštitili podaci korisnika'', izjavio je Ražanica za Fenu.

Napomenuo je da je dodatna pogodnost za vozače što na terminalima koji podržavaju beskontaktno plaćanje mogu koristiti Apple Pay i Google Pay.

Iako sustav kartičnog plaćanja, prema informacijama Autocesta FBiH, za sada dobro funkcionira, struka ocjenjuje da je sustav naplate cestarine u Federaciji BiH još uvijek dominantno oslonjen na gotovinu.

Profesor na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Adnan Omerhodžić, kao jedan od nedostataka, ističe što kartično plaćanje nije dostupno na svim naplatnim mjestima.

Prema njegovim riječima, ono povećava transparentnost, poboljšava funkcionalnost sustava i smanjuje rizik od gužvi, iako se u praksi još uvijek suočava s nekoliko izazova.

''Ovi izazovi uključuju osiguranje stabilne i pouzdane mrežne infrastrukture, kompatibilnost i integraciju s postojećim sustavom, te postizanje visokih standarda kibernetičke sigurnosti. Operativni problem može biti i relativno nizak nivo korištenja bankovnih kartica među vozačima, posebno na dionicama s većim udjelom lokalnog prometa'', pojašnjava profesor.

Omerhodžić podsjeća da mnoge europske zemlje već godinama koriste napredne sustave naplate – u Sloveniji i Austriji to su vinjete koje pokrivaju određeni vremenski period, dok u Portugalu tag uređaji povezani s bankovnim računom omogućavaju prolazak bez zaustavljanja i zadržavanja na naplatnim rampama.

Mogućnost plaćanja cestarine bankovnim karticama u Federaciji BiH uvedena je 2021. godine, a sustav je razvijen u suradnji JP Autoceste FBiH i bankarskog sektora. Sustav ''Only card'' uveden je 2025. godine na pet naplatnih staza – Svilaj, Ljubuški, Zenica jug i Tarčin.

Iz Autocesta dodaju da je posljednjih godina fokus na digitalizaciji procesa naplate, povećanju broja ''Only card'' staza, širenju opcija beskontaktnog plaćanja i modernizaciji infrastrukture kako bi se omogućila brza i sigurna obrada transakcija.