Koje su zemlje spremne za povlačenje novca iz opticaja?
Prema istraživanju koje je proveo norveški internet portal koji se bavi financijama, Finansplassen, a oslanjajući se na podatke Svjetske banke, Eurostata i drugih javno dostupnih banaka, nordijske zemlje su najspremnije za ovaj korak, piše Forbes.
Top 10 zemalja
Naime, prema njihovoj analizi, Norveška je najspremnija za bezgotovinsku budućnost, ima najmanje bankomata i 96 posto njenog stanovništva već obavlja internetsko bankarstvo. Iza Norveške su Finska kao druga i Danska treća, koje imaju neznatno više bankomata, ali približno isti broj njihovih građana koristi internet bankarstvo. I dok u top 10 spremnih zemalja za ovu revoluciju ulaze još i Nizozemska, Švedska, Island, Estonija, Litva, Cipar i Švicarska, analiza Finansplassena, pokazuje da Armenija, Gruzija i Njemačka nisu toliko spremne za bezgotovinsko plaćanje.
Tema o ukidanju novca izaziva i velike rasprave. Koliko je uopće ona dobra ideja? Kako se može implementirati uzimajući u obzir činjenicu da je još uvijek značajan postotak stanovništva na svijetu digitalno nepismen ili ne toliko vješt u online transakcijama. Pitanje koje se svakako postavlja, što će biti sa transakcijama u slučajevima nestanka struje ili nekih drugih iznenadnih nepogoda koje mogu ometati ovu vrstu plaćanja.
Otvorena pitanja
Sve su ovo još uvijek otvorena pitanja, a zanimljivo je da je parlament Norveške, prenosi Euronews, nakon što su građani ove zemlje, prije nekoliko godina u sve većoj mjeri počeli koristiti Vipps MobilePay, što je naziv za nordijski mobilni novčanik, a koji korisnicima omogućuje slanje novca jednostavno kao slanje SMS-a, a zanimljivo sada se proširuje na 11,5 milijuna korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj, poduzeo korake da vrati svoje građane na gotovinu. Parlament je ovog mjeseca donio izmjene Zakona o financijskim ugovorima koji će Norvežanima olakšati plaćanje u gotovini ako je potrebno.
Pandemija COVID-19 povećala je, podsjeća dalje Euronews, bezgotovinsko plaćanje u cijelom svijetu, popevši se s prosječnih 91 bezgotovinskih plaćanja po osobi svake godine u 2017. na otprilike 135 u 2020., prema podacima Svjetske banke navodeći kako je Europska centralna banka (ECB) utvrdila sličan trend u Europi. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da je 59 posto transakcija u 2022. bilo u gotovini, što je pad sa 72 posto u 2019, te navode kako većina potrošača u Europi preferira plaćanje karticama ili druge bezgotovinske načine plaćanja jer je to praktičnije. 60 posto ispitanih od Finansplassena i dalje želi plaćanja u gotovini.
