Europska središnja banka peti put snižava kamatne stope: Što je s BiH?

Europska središnja banka (ECB) po peti put zaredom snizila je kamatne stope za 0,25 postotnih bodova u pokušaju poticanja gospodarske aktivnosti u Europi. Odluka dolazi nakon razdoblja snažnog rasta kamata i predstavlja novi korak u strategiji dezinflacije.

S druge strane, banke u Bosni i Hercegovini ne prate ovaj trend – kamatne stope ostaju visoke unatoč rekordnim dobicima sektora iz godine u godinu, prenose Nezavisne novine.

Smanjenje ključnih kamatnih stopa

Upravno vijeće ECB-a odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. "Konkretno, odluka o smanjenju stope olakšice za depozite – stope kroz koju Upravni savjet upravlja monetarnom politikom – temelji se na ažuriranoj procjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i učinkovitosti transmisije monetarne politike", poručili su iz ECB-a.

Prognoze ECB-a predviđaju prosječnu inflaciju od 2,3 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,0 % u 2027. Za inflaciju bez energije i hrane procjene su: 2,2 % u 2025., 2,0 % u 2026. i 1,9 % u 2027.

Banke u BiH– rast dobiti, bez pada kamata

U 2023. godini bankarski sektor u BiH ostvario je rekordnu neto dobit od 847 milijuna KM. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a, u tom entitetu ostvarena je dobit od 247 milijuna KM – 31 % više nego u prethodnoj godini. U Federaciji BiH dobit je iznosila 599,8 milijuna KM, što je rast od 43,2 %.

Ekonomist Igor Gavran smatra da unatoč tome što samo krediti vezani uz referentne europske kamatne stope imaju obvezu pada kamata, očito je da promjene u ECB-u utječu na cjelokupno europsko tržište, pa tako i BiH.

"Međutim, ključni razlog za smanjenje kamatnih stopa u BiH postoji i ranije, a to je jednostavna činjenica da one ne odražavaju realne tržišne uvjete. Sve to potvrđuju enormne dobiti banaka u BiH i ekstraprofit koji ostvaruju na račun građana i gospodarstva", naglašava Gavran.

Ističe da su kamate na štednju sramotno niske te poziva regulatora da intervenira – bilo kroz ograničenje cijena usluga ili dodatno oporezivanje profita banaka. "Trenutno stanje štetno je za ekonomiju i izaziva odliv novca iz zemlje, jer su banke uglavnom u stranom vlasništvu", dodaje.

Mlinarević: Banke koriste potražnju i izbjegavaju rizik

Profesor Predrag Mlinarević s Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu smatra da je ECB nakon borbe s inflacijom krenula u smanjivanje kamatne stope, što je imalo utjecaja na fleksibilne stope u BiH vezane uz Euribor.

"Međutim, banke u BiH zadržavaju visoke kamatne marže, iskorištavajući visoku potražnju za kreditima, osobito nenamjenskim i potrošačkim. Nisu spremne preuzeti dio rizika ni kroz povoljnije kredite gospodarstvu", kaže Mlinarević.

Dodaje da je tržište u BiH poremećeno i da se može govoriti o prešutnom dogovoru među bankama o visini kamata. "Prostor za snižavanje stopa svakako postoji, jer je udio nenaplativih kredita nizak, što ukazuje na manji kreditni rizik", zaključuje.