ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, a banke u BiH nijednom

Europska centralna banka (ECB), početkom tjedna je smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite, četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu uradile nijednom. Odluka o smanjenju referentne kamatne stope u eurozoni donesena je jer je inflacija stavljena pod kontrolu, odnosno u padu je. Iako će i ove godine, kao i nekoliko prethodnih, ostvariti veliku dobit, naše banke nisu se odlučile za smanjenje kamatnih stopa kredita namijenjenih privredi i stanovništvu.

ECB smanjila je kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena, to jest na tri posto. Najavljuje se i dodatno snižavanje kamatne stope ako inflacija nastavi da se smanjuje prema ciljanoj razini dva posto, piše BHRT.

"Odluka o smanjenju kamatne stope na depozite, stope kroz koju usmjeravamo kamatnu politiku, zasniva se na ažuriranoj procjeni inflacijskih izgleda, dinamike inflacije i snage monetarne politike. Proces smanjenja inflacije dobro napreduje", navodi predsjednica ECB Kristin Lagard.

U Udruženju banaka BiH kažu da se smanjenje europske referentne kamatne stope ne odnosi na nas. U EU su, dodaju, u ovoj godini zbog inflatornih kretanja značajno rasle kamate što kod nas nije bio slučaj. BiH i bez smanjenja kamatnih stopa, ističu, ima najniže kamate u regiji. A to je zbog niskih kamatnih stopa na depozite koji su glavni izvor kreditnih aktivnosti banaka.TV subscription services

"Kamatne stope na depozite su prilično niske. To je činjenica. Ali istovremeno one omogućavaju da i kamatne stope na ovaj dio aktivne kamatne stope odnosno kamatne stope na kredite ostaju dovoljno niske. Dakle, bez rasta kamatnih stopa na strani depozita nema ni rasta kamatnih stopa na strani kredita i obratno", ističe direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

Ekonomisti se slažu da su niske kamate na depozite, koje jedva prelaze jedan posto, jedan od ključnih razloga zbog kojeg imamo relativno niske kamate. Naše banke imaju, može se reći, i višak depozita iz kojih plasiraju kredite, zbog čega nisu ni imale potrebu da se zadužuju i povlače novac s europskog financijskog tržišta. To je jedan od razloga zašto se kod nas nisu, kao i u Europi, smanjivale kamatne stope. Ali ne jedini.

"Ako neko uvjetno rečeno dobiva, on nema potrebu nešto da mijenja, a ne postoji konkurencija koja bi ga natjerala. I pri tome nisu indirektno vezani troškovi za ono što se događa na europskom međubankarskom tržištu. Tako da, sva ta tri faktora zajedno vode tome da zapravo naše banke ne reagiraju pretjerano hitro na takve poticaje s europskog međubankarskog, odnosno novčanog tržišta", navodi Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

"Ne treba to pitanje ispostavljati komercijalnim bankama nego Centralnoj banci BiH, koja može kroz smanjenje kamatnih stopa da utiče i na smanjenje kamatnih stopa za građane i privredu u BiH. Pri tome, nije ni zanemariva uloga Agencije za bankarstvo koja bi trebala iskontrolirati što se ustvari događa", kaže ekonomski analitičar Damir Miljević.

Naše banke prošlu godinu su završile s rekordnih 700 milijuna KM dobiti. Ove godine dobit za prvih devet mjeseci je tolika tako da će taj rekord biti oboren. Iako možda i mogu i imaju prostora da smanje kamate, zašto bi to učinile ako ih nitko ne natjera.