Kamatne stope ne mrdaju: Sve više živimo na kredit

Snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije značajnije utjecalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno raste kreditno zaduživanje građana koje je samo u FBiH ukupno poraslo za 10 posto.

Od lipnja prošle godine ESB je snizio ključne kamatne stope pet puta, ističući da bi pristupačnije cijene kredita za gospodarstvo i građane trebale potaknuti potrošnju i ulaganja.

Rizici

"Ublažavanje politika ESB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU", ocjenjuju u razgovoru za Fenu iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Dodaju da kamatne stope za kredite namijenjene gospodarstvu i građanima ne pokazuju značajne razlike u odnosu na one koje su bile ugovorene u proteklih pet godina, a izvjesno je da će se ovakav odnos ili stanje tržišta zadržati i u nastavku godine.

Iznimno, kako kažu, rizici poremećaja mogu biti vezani za unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Raste kreditna zaduženost građana

Kod kreditiranja stanovništva, prema preliminarnim podacima s krajem 2024. godine, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto.

Prema preliminarnim podacima ukupna kreditna zaduženja stanovništva u Federaciji BiH na 31.12.2024. godine iznosila su 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. godine.

Istovremeno, ukoliko govorimo samo o zaduženjima stanovništva po osnovu potrošačkih kredita, ista su iznosila 7,3 milijarde KM i imala su stopu rasta od 7 posto u odnosu na kraj 2023. godine.

"U strukturi kredita za opću potrošnju, iako i dalje najveće učešće imaju potrošački nenamjenski krediti, primjetna je njihova stagnacija u odnosu na prethodnu godinu. Kod ostalih kategorija kredita s većim učešćem u kreditima za opću potrošnju, zabilježen je rast potrošačkih namjenskih i hipotekarnih kredita, kao i kartičnih proizvoda koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja", napominju iz Agencije pa nadodaju da ovakva struktura može upućivati na  umjeren rast potrošnje ili fokus potrošnje na trajna dobra.

2 milijarde za stanove

Stambeni krediti su prema preliminarnim podacima sa 31.12.2024. godine iznosili 2,1 milijardu KM i isti su rasli 18 posto ili 327 milijuna KM u odnosu na kraj 2023. godine.

Pojašnjavajući dodatno promjene vezane za kretanja kamatnih stopa, iz Agencije ističu da su, kada je u pitanju Federacija, njihovim mjerama ublaženi ili u  potpunosti izbjegnuti prijenosi značajnog rasta razine kamatnih stopa iz EU-a.

Uvažavajući mjere koje su i dalje u primjeni, rast kamatne stope se bilježio samo na dijelu kreditnog portfelja koji je ranije ugovoren i vezan za neku od referentnih kamatnih stopa iz EU i u velikoj većini slučajeva, ne više od 2%.

"U nastavku godine, kretanja i trendovi iz EU-a mogu biti vidljivi na našem tržištu i samo na kreditima kod kojih je u proteklim godinama zabilježena promjena ili rast, tek kada referentne stope i stope koje nameće ESB padnu na razinu od 2% ili niže, što je zapravo i ciljana razina koja osigurava odgovarajuće uvjete za gospodarski rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima", navode dalje iz Agencije.

U ovom trenutku, treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u gospodarstvima za koja smo vezani, ističu i napominju da bi ublažavanje politika ESB-a trebalo potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi.

Naknade na bankarske usluge

U kontekstu naknada na bankarske usluge koje banke naplaćuju klijentima pravnim i fizičkim osobama, u periodu 2022.–2024. godine evidentne su promjene istih kod banaka koje posluju na teritoriju Federacije BiH.

Agencija ima zakonska ovlaštenja prikupljati i objavljivati usporedne prikaze naknada koje se naplaćuju pravnim osobama. Kada su u pitanju fizičke osobe, u strukturi usluga i naknada, banke u 2024. godini imaju u ponudi i usluge koje su cjenovno usklađene i s potrebama financijske inkluzije. S tim u vezi, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje financijske inkluzije i održivog poslovanja banke ("Službene novine Federacije BiH", broj  85/23) s primjenom od 31.03.2024. godine.

"U nastavku 2025. godine, izvjesna su daljnja prilagođavanja zakonskog okvira čime bi se Agenciji dala dodatna ovlaštenja na jačanju transparentnosti ponude osnovnih bankarskih usluga s učincima i na cjenovnu prihvatljivost. Uz zadržavanje i jačanje dinamičnog tržišta i konkurencije, osnovne bankarske usluge i usluge koje naročito uključuju digitalne modele poslovanja mogle bi biti pristupačnije za većinu korisnika", zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH.