EIB postaje klimatska banka

Veliki korak i za EIB, i za čovječanstvo! Europska investicijska banka, razvojna banka Europske unije, od kraja 2021. prestaje financirati tvrke i industrije povezane s projektima fosilnih goriva, što uključuje i plin. Odluku o reviziji kreditnih politika EIB je donio svjestan energetske krize kojoj su dosad doprinosili financirajući prljavu industriju. Energetski projekti koji se prijavljuju za financiranje ubuduće će morati pokazati da mogu proizvesti jedan kilovatni sat energije, a da pritom ispuštaju manje od 250 grama ugljičnog dioksida.

‘’Klima je glavno političko pitanje današnjice. EIB je godinama zapravo klimatska banka Europe, a danas je odlučio napraviti kvantni skok u svojoj ambiciji. Naime, prestat ćemo financirati fosilna goriva i pokrenut ćemo najambiciozniju strategiju ulaganja u klimu bilo koje javne financijske institucije u svijetu’’, poručio je čelnik EIB-a Werner Hoyer, argumentirajući odluku znanstvenim podacima prema kojima će temperatura do kraja stoljeća porasti tri do četiri stupnja Celzija čime će veliki dijelovi zemlje postati nenastanjivi, a posljedice katastrofalne.

Tome više ne žele doprinositi, što nije beznačajna odluka jer su im investicije po toj osnovi od 2013. iznosile 13,4 milijarde eura, oko dvije milijarde eura na godinu. Jedan od najvećih ikad ikad odobrenih zajmova dali su Trans-jadranskom plinovodu (TAP), a financirali su i projekt poljskog komunalnog poduzeća PGE za izgradnju dviju elektrana na plin. No, sad im je novi prioritet: obnovljiva energija.

Koliko su lobiji u fosilnoj industiji jaki svjedoči i činjenica da se primjena odluke uspjela odgoditi na godinu dana: financiranje je trebalo prestati već sljedeće godine. Ipak, u tom razdoblju financirat će samo projekte koji su već aplicirali. Izlišno je reći da bi se puni učinak postigao tek kad bi se i sve ostale financijske institucije povele za njihovim primjerom, no to je u ovom trenutku utopija.

Koliko god prijeko potrebna bila. No, dosad se na nju na neki način obvezalo već podosta financijskih institucija, u sklopu Financijske inicijative Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (United Nations Environment Programme – Finance Initiative – UNEP FI). Prije točno godinu dana na UN-ovu summitu u Parizu, uoči siječanjske UN-ove konferencije o klimatskim promjenama u Katowicama, 28 financijskih institucija usuglasilo se oko šest Principa odgovornog bankarstva čiji je cilj socijalni, okolišni i ekonomski utjecaj kroz doprinos održivu razvoju i zaustavljanju klimatskih promjena.Oruđe im je pritom upravo kreditna politika: odluka o tome koga financirati, a koga ne.

Inicijatori usvajanja Principa su: Access Bank, Arab African International Bank, Banco Pichincha, Banorte, Barclays, BBVA, BNP Paribas, Bradesco, Commercial International Bank, First Rand, Garanti Bank, Golomt Bank, Hana Financial Group, Industrial and Commercial Bank of China, ING, KCB Group, Land Bank, Nordea, Piraeus Bank, Santander, Shinhan Financial Group, Societe Generale, Standard Bank, Triodos Bank, Westpac Group i YES Bank. Zajedno upravljaju imovinom vrijednom više od 17 tisuća milijardi dolara.