Delić o mirovinama: Izmjene Zakona donose red i pravdu u sustav, koliko radiš – toliko imaš

Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić (NiP) rekao je u razgovoru za Raport, govoreći o izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, da je suština predloženih izmjena uspostava pravednijeg, održivijeg i dugoročno stabilnijeg mirovinskog sustava.

Delić ističe kako je važno naglasiti – zbog različitih i neinformiranih tumačenja koja se posljednjih dana pojavljuju u medijima – da ovaj zakon nikome ne nanosi štetu. Naprotiv, on napokon uvodi red i pravdu u sustav.

Ključne izmjene

Prema njegovim riječima, ključne izmjene odnose se na nekoliko važnih točaka:

"Najvažnija predložena promjena odnosi se na novi model usklađivanja mirovina, koji predviđa povoljniji omjer prema formuli 60 % rasta troškova života (CPI) i 40 % plaće ili 40 % CPI + 60 % plaće. Konkretno, ako su troškovi života rasli više od plaća, mirovine će se povećavati prema formuli 60 % CPI + 40 % plaće; ako su plaće rasle više, primjenjuje se formula 40 % CPI + 60 % plaće. Posebno je važno da, ukoliko rezultat ove formule bude negativan, mirovine se neće smanjivati, čime se štite stečena prava. Prijelazno, 1. siječnja 2026. mirovine će se uskladiti prema ukupnom rastu plaća i cijena u 2025. godini, kako bi prijelaz s dosadašnjeg godišnjeg usklađivanja bio stabilan i predvidljiv", kazao je Delić.

Kako je pojasnio, uvodi se i dvostruko redovito godišnje usklađivanje mirovina.

"Umjesto dosadašnjeg izvanrednog usklađivanja koje je bilo diskrecijsko pravo vlade, dakle mogućnost, a ne obveza, predložene izmjene zakona predviđaju da se mirovine usklađuju dva puta godišnje – početkom i sredinom godine – u skladu s rastom troškova života i plaća. Na taj se način uvodi predvidiv, jasan i automatski sustav povećanja mirovina koji ne ovisi o političkoj volji, nego o stvarnim ekonomskim pokazateljima", istaknuo je.

Pravedniji obračun mirovina? 

Važan je, dodaje, i pravedniji obračun mirovine prema stvarnom radnom stažu.

"Mirovina se više neće izjednačavati za one koji su radili 15 godina i one koji su radili 40 godina. Novi sustav jasno razdvaja duljinu radnog staža, što znači da će svaki radnik koji je radio 20, 25, 30 i više godina imati znatno veću mirovinu nego danas. Ovim se zakonom po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa, jer nije moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže mirovine kao netko tko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije logično, održivo ni pravedno, i nigdje u svijetu ne postoji mirovinski sustav koji tako funkcionira", smatra Delić.

Izmjenama Zakona o MIO ide se u zaštitu svih kategorija korisnika, a zadržana su prava osoba koje ostvaruju invalidske i obiteljske mirovine.

"Njima se jamči dosadašnji iznos najniže mirovine, uz redovito godišnje povećanje prema novoj formuli. Posebno želim naglasiti da je braniteljska populacija u potpunosti zaštićena. Kod određivanja najniže mirovine uzima se u obzir i poseban staž u dvostrukom trajanju, što znači, primjerice, da se osobi s 22 godine radnog staža i 4 godine sudjelovanja u obrani, koje se računaju dvostruko, najniža mirovina računa kao da ima 30 godina staža. Dakle, braniteljima će se dvostruki staž i dalje računati kao do sada, što u praksi znači viši iznos najniže mirovine u odnosu na druge kategorije osiguranika", istaknuo je.

Zaštićeni branitelji? 

Paralelno s ovim izmjenama, na našu inicijativu, Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata već je pripremilo i uputilo u proceduru izmjene Zakona o povoljnijem umirovljenju, koje prate izmjene Zakona o MIO.

"Tim se izmjenama za braniteljske kategorije zadržava maksimalan iznos najniže mirovine kao i do sada, čime se osigurava da nitko iz braniteljske populacije ne bude zakinut. Štoviše, budući da su braniteljski propisi vezani uz Zakon o MIO u dijelu formule za usklađivanje, usvajanjem novog zakona doći će do povećanja svih braniteljskih primanja jer svako veće usklađivanje mirovina u Zakonu o MIO automatski znači i veća braniteljska primanja. Dakle, braniteljska populacija u cijelosti je zaštićena i ima našu punu podršku, a izmjene zakona doprinose da i njihove mirovine budu pravednije, redovito usklađivane i dugoročno stabilne", naglasio je.

Delić je dodao da će izmjene dugoročno stabilizirati mirovinski fond i osigurati njegovu održivost jer se jasno razdvaja socijalna komponenta od zarađenog prava, čime se sprječava urušavanje sustava i smanjuje potreba za dodatnim proračunskim intervencijama.

Izvanredno povećanje mirovina 

"Podsjećam da su izmjene zakona rezultat zajedničke analize Saveza udruga umirovljenika, resornog ministarstva, predstavnika braniteljskih organizacija i stručnjaka, koji su zaključili da je postojeći sustav dugoročno neodrživ i nepravedan prema generacijama koje tek dolaze", kazao je.

Govoreći o ukidanju izvanrednog povećanja mirovina, Delić ističe da je u važećem zakonu mehanizam izvanrednog povećanja mirovina prepoznat samo kao mogućnost, a ne kao obveza vlade Federacije BiH.

"Predloženim izmjenama taj se mehanizam formalno ukida, ali se zato uvodi obvezno i redovito usklađivanje mirovina dva puta godišnje, što je suštinski sigurnije, pravednije i održivije rješenje. Prvo usklađivanje provodi se početkom godine, a drugo sredinom godine, i oba prate rast prosječnih plaća i troškova života. Na taj način mirovine se usklađuju predvidivo, transparentno i automatski, bez potrebe za posebnim odlukama vlade. To je pravedniji i sustavno logičniji model jer mirovine više neće ovisiti o političkim odlukama ili trenutnoj volji vlasti, nego o stvarnim ekonomskim pokazateljima. Cilj je osigurati realnu kupovnu moć umirovljenika i dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava. Dakle, umirovljenici ne gube ništa. Naprotiv, dobivaju jamstvo da će se njihova mirovina povećavati redovito i automatski, bez kašnjenja i neizvjesnosti", rekao je Delić.

Pravedno vrednovanje rada?

Na pitanje hoće li se predviđenim izmjenama zakona konačno ispraviti nepravda prema umirovljenicima, Delić je kazao da je upravo to osnovni cilj ovih izmjena.

"Ovim se zakonom po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa, jer nije moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže mirovine kao netko tko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije ni logično ni održivo, i nigdje u svijetu ne postoji mirovinski sustav koji tako funkcionira. Štoviše, ove izmjene idu u korist radnika, onih koji su radili i uplaćivali pune doprinose dugi niz godina. Zakon jasno razlikuje one koji su cijeli radni vijek uredno punili fond i one koji su birali minimalne osnovice i najkraći mogući staž", rekao je Delić.

Danas, nažalost, tvrdi, imamo slučajeve da ljudi koji su radili u međunarodnim organizacijama, zarađivali 3.000 do 4.000 eura mjesečno, uplaćuju dobrovoljno osiguranje na najnižu osnovicu i nakon 15 godina dobiju mirovinu od 200 KM, a zatim iz fonda praktično uzmu još 400 KM kako bi im država isplatila najnižu mirovinu od 600 KM.

"Koliko radiš – toliko imaš"

"To je novac koji nisu uplatili, već uzeli od onih koji su uplaćivali pune doprinose, a ne minimalne, i tako su dovedeni u istu razinu s onima koji su uredno uplaćivali pune doprinose. To nije pravedno prema onima koji su 35 ili 40 godina radili i uredno plaćali doprinose. Upravo zato zakon donosi red i pravdu u sustav: koliko radiš – toliko imaš. Važno je naglasiti i da nitko neće biti oštećen, kako se posljednjih dana piše po nekim portalima koji licitiraju iznosom od 390 KM kao navodnom mirovinom za 15 godina staža", rekao je.

Delić kaže da treba naglasiti kako to nisu ni točni ni službeni izračuni i da nemaju nikakvo utemeljenje.

"Osim toga, analize pokazuju da će u sljedećih deset godina najniže mirovine znatno rasti, ali što je ključno – rast će pravedno. Konačno, zakon je koncipiran tako da zaštiti sadašnje umirovljenike, osigura buduće i uspostavi sustav koji će biti fer, stabilan i održiv za sve generacije", zaključio je Delić.