Čeličana stara 120 godina je velika nada za bh. ekonomiju
Čeličana stara 120 godina u planinskoj dolini u jednoj od najsiromašnijih europskih zemalja čini se kao malo vjerojatan opis za priču o uspjehu.
Međutim, čeličana ArcelorMittala u centralnom bosanskohercegovačkom gradu Zenici rijetki je primjer trijumfa inozemnih investicija u ovoj postratnoj, tranzicijskoj zemlji, piše Andrew MacDowall za portal Business News Europe (BNE).
Usprkos svom krhkom postojanju i kritikama da zagađuje zrak u Zenici, ova čeličana će preživjeti još neko vrijeme nakon što je u posljednjih deset godina prošla kroz razne popravke i reorganizaciju.
Ovu čeličanu, jednu od najvećih u bivšoj Jugoslaviji, osnovali su austrijski industrijalci 1892. godine, a uvelike se unaprijedila za vrijeme industrijalizacije na čijem čelu je bio Tito.
Ona trenutno proizvodi 750.000 tona čelika godišnje, ali je sveukupni kapacitet preko jedan milijun. Oko 60 posto proizvoda armature, žice i proizvoda od žice se izvozi, većim dijelom u zemlje Balkana, ali također u Italiju, Austriju, Rumunjsku, Sjeveru Afriku i povremeno Aziju.
Ova čeličana je jedna od tri najveća izvoznika u BiH. ArcelorMittal također posjeduje rudnik koji snabdijeva čeličanu, a koji se nalazi u Prijedoru, i direktno zapošljava 4.000 ljudi što kompaniju čini najvećim privatnim poslodavcem u BiH, kazao je MV Kulkarni, izvršni direktor ArcelorMittala u Zenici, za BNE.
S jedne strane, čeličana radi u puno manjem kapacitetu nego što je nekada radila kao dio sustava RMK-a kada je proizvodila 2,25 milijuna tona i upošljavala malo manje od 23.000 radnika. S druge strane, ovo je jedan od rijetkih primjera na svijetu gdje su visoke peći pokrenute nakon desetljeća i po neaktivnosti, kazao je Kulkarni.
Kada je u BiH počeo rat, aktivnosti čeličane su smanjene, pa je ona samo s vremena na vrijeme topila staro željezo. ArcelorMittal se vratio na punu proizvodnju u lipnju 2008. godine nakon što je Željezara pauzirala 17 godina.
