BiH uvodi markiranje goriva uz američke partnere, bez podataka o opsegu crnog tržišta

Markiranje svih tekućih naftnih goriva u Bosni i Hercegovini tijekom sljedećih pet godina provodit će bosansko-američki konzorcij, dok stručnjaci upozoravaju na moguće troškove, zastoje i sigurnosne rizike.

Tri godine nakon odluke Vijeća ministara BiH o obveznom markiranju svih tekućih naftnih goriva, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sredinom srpnja 2026. potpisalo je ugovor s konzorcijem koji predvodi sarajevska tvrtka ''Inspekt RGH''.

Konzorcij čine i ''ConTek'' iz Ljubuškog, ''Inspekt'' iz Zvornika te američka tvrtka ''Authentix Inc.''. Tijekom sljedećih pet godina bit će zadužen za obveznu kontrolu svih naftnih goriva.

Ugovor je potpisan nakon pet mjeseci postupka javnog natječaja. Iz Ministarstva su naveli da će markiranje početi nakon uspostave svih potrebnih kapaciteta i potvrde da su ispunjeni uvjeti za početak rada.

Podaci o drugim prijavama nisu objavljeni, uz obrazloženje da su zaštićeni propisima o poslovnoj tajni i slobodnom pristupu informacijama.

Ministarstvo nema podatke ni o opsegu crnog tržišta goriva niti može unaprijed procijeniti financijske učinke sustava koji se uvodi radi suzbijanja nezakonite trgovine naftnim derivatima.

''Ministarstvo trenutačno ne raspolaže jedinstvenim službenim podacima o opsegu crnog tržišta niti može unaprijed procijeniti financijske učinke sustava. Njegovi stvarni rezultati moći će se objektivno ocijeniti tek nakon određenog razdoblja primjene, kroz analizu podataka o kontrolama, utvrđenim nepravilnostima i kretanju javnih prihoda'', pojasnili su iz Ministarstva.

U obrazloženju Pravilnika navodi se da crno tržište goriva predstavlja ozbiljan problem u mnogim državama, uključujući BiH, te da utječe na državne prihode kroz gubitak poreza i carina.

Također se navodi da se sustav markiranja, prema iskustvima zemalja u regiji i pojedinih članica Europske unije, pokazao učinkovitim u suzbijanju sive ekonomije.

Sustav ne postoji u EU

Istraživanje Detektora pokazalo je da sustav markiranja svih goriva kakav uvodi BiH ne postoji ni u jednoj članici Europske unije te da se u regiji trenutačno provodi u Srbiji.

U uvođenju sustava u Srbiji sudjelovao je ruski ''Gazprom'', a njegovo je uvođenje u konačnici dovelo do povećanja cijena goriva.

Postupak uvođenja markiranja goriva u BiH pratili su oprečni stavovi i odgode. Usvajanje odluke odgođeno je u svibnju 2023., nakon čega je tadašnji ministar obrane BiH Zukan Helez naveo da su formirani timovi radi uklanjanja spornih odredbi.

Odluka je usvojena sedam mjeseci poslije, uz izmjenu prema kojoj o Pravilniku odlučuje Vijeće ministara BiH, a ne samo resorni ministar Staša Košarac, kako je prvotno bilo predviđeno.

Nakon dvogodišnje blokade i usvajanja Pravilnika krajem listopada 2025., izbor izvođača i potpisivanje ugovora završeni su za manje od deset mjeseci.

Uvođenje markiranja bilo je povezano i s pregovorima o pristupanju BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Rusija je usvajanjem odluke o kontroli tekućih naftnih goriva uvjetovala ulazak BiH u tu organizaciju.

Bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da je jedan od zahtjeva bio omogućavanje praćenja kretanja goriva koje dolazi iz BiH kako bi se spriječilo krijumčarenje.

Nakon usvajanja odluke uklonjene su posljednje prepreke za pristupanje BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali BiH još nije postala njezina članica.

Američko-bosanski konzorcij

Tvrtka ''Inspekt RGH'', koja predvodi konzorcij, registrirana je u Sarajevu 1992. godine i bavi se kontrolom kvalitete i količine robe. Osim uloge nositelja konzorcija, obavljat će poslove inspekcijskog tijela.

Sam postupak markiranja trebale bi provoditi tvrtke ''ConTek'' i ''Inspekt'' iz Zvornika.

''ConTek'' je registriran 2019. godine u Zenici, a u srpnju 2025. poslovanje je premjestio u Hrašljane kod Ljubuškog.

Zvornički ''Inspekt'' osnovan je 2005. godine. Njegovi vlasnici od 2020. do 2026. bili su sarajevski ''Inspekt RGH'' te direktor te tvrtke i predstavnik konzorcija Riad Jazvin.

Vlasnička struktura promijenjena je u svibnju 2026., manje od mjesec dana nakon izbora konzorcija, kada je kao novi vlasnik naveden Aleksandar Balaban.

Američka tvrtka ''Authentix Inc.'' proizvodi markere za goriva i na tržištu jugoistočne Europe pojavila se kroz program markiranja goriva u Srbiji.

Svoje markere distribuira i u Gani, Keniji, Južnoafričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku, Tajlandu, Kambodži, Laosu, Meksiku, Gvajani, Saudijskoj Arabiji i Kini.

Potpisivanju ugovora nazočio je i otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel.

Iz Veleposlanstva SAD-a ocijenili su da je ugovor, potpisan 16. srpnja, primjer partnerstva SAD-a i BiH utemeljenog na uzajamnom poštovanju, gospodarskoj suradnji i zajedničkoj viziji regionalne stabilnosti i napretka.

''Program markiranja u BiH ojačat će fiskalnu transparentnost, povećati javne prihode i unaprijediti gospodarsku sigurnost BiH'', naveli su iz Veleposlanstva.

Dodali su da programi markiranja predstavljaju provjeren način borbe protiv nezakonitih aktivnosti u sektoru goriva i povrata izgubljenih prihoda.

''Odluka BiH da uvede markiranje goriva donosi konkretne koristi inspekcijskim i policijskim tijelima te potrošačima općenito. 'Authentix' ima dokazano iskustvo. Tijekom proteklih 15 godina tvrtka je uspješno provela više od 20 nacionalnih programa integriteta goriva diljem svijeta'', naveli su iz Veleposlanstva.

Iz Veleposlanstva nisu odgovorili na pitanje o tome da se takav sustav u regiji dosad provodio samo u Srbiji.

Iskustva iz Srbije

Glavni tajnik Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kazao je da markiranje u Srbiji funkcionira tek nakon višegodišnjih izmjena.

Prema njegovim riječima, suzbijanju crnog tržišta više je pridonijela kontrola loživih i baznih ulja, dok je markiranje prvenstveno mjera za naplatu davanja.

Mićović je ocijenio da se iskustvo Srbije ne može izravno primijeniti na BiH jer se gorivo u BiH treba markirati na granici, a u Srbiji se taj postupak obavlja u skladištima.

''Svakako da će pomoći, mislim, pomoći će u određenoj mjeri. Međutim, ponovno se postavlja pitanje zašto to nije moguće provesti konvencionalnim sustavima kontrole tržišta'', naveo je Mićović.

Podsjetio je da se Udruženje naftnih kompanija Srbije protivilo markiranju jer ono predstavlja dodatni trošak za potrošače te da se potpuna kontrola tržišta može postići uobičajenim inspekcijskim nadzorom.

Sličan sustav u Crnoj Gori

Američki markeri trebali bi se uskoro početi primjenjivati i u Crnoj Gori. Vlada te zemlje u lipnju 2026. prihvatila je markere tvrtke ''Authentix'' kroz konzorcij u kojem sudjeluje i sarajevski ''Inspekt RGH''.

Udruženje naftnih kompanija Crne Gore protivi se toj odluci. Navode da markere ne priznaje Europska unija, da bi njihova primjena značila dodatna davanja na robu za koju su već plaćene trošarine te da ne postoje precizni podaci o krijumčarenju goriva.

Predsjednik Udruženja Draško Striković ocijenio je da tvrdnje o suzbijanju sive ekonomije nisu utemeljene.

''Crna Gora je vrlo mala država koja nema vlastitu proizvodnju i ima samo tri granična prijelaza i jedan morski put kojima je moguće dopremiti robu, što je vrlo lako i jednostavno kontrolirati'', naveo je Striković.

Upozorio je da bi markiranje moglo usporiti uvoz, uzrokovati višemilijunske troškove izgradnje sigurnosnih postrojenja na granicama te povećati rizike pri radu sa zapaljivim tekućinama.

''Mi nismo protiv markiranja, ali markiranje koje je zamišljeno u Crnoj Gori ima velik sigurnosni problem. Na carinskim terminalima ne postoje sigurnosno predviđene lokacije za otvaranje cisterni, ulijevanje, pretakanje ili bilo koju drugu radnju sa zapaljivim tekućinama. To znači da nadležna tijela moraju odobriti lokacije za taj postupak'', dodao je Striković.

Pojasnio je da je markiranje u Srbiji uvedeno na zahtjev naftnih kompanija zbog velikog krijumčarenja goriva Dunavom, što nije slučaj u Crnoj Gori.

''Naftne kompanije u Srbiji tražile su od države uvođenje markiranja jer su Dunavom prolazile velike količine goriva bez plaćenih trošarina i PDV-a. Gorivo se tijekom noći pretakalo u bačve i manje brodove te prodavalo lokalnim poljoprivrednicima, zbog čega su naftne kompanije gubile velike količine'', pojasnio je Striković.

Dodao je da ni u BiH ni u Crnoj Gori ne postoje podaci o opsegu crnog tržišta.

''Prema mojem mišljenju, riječ je o namještanju posla i koruptivnom ugovoru kojim se posao na pet godina ugovara za gotovo 20 milijuna eura. Sve se opravdava internim dokumentima koje nitko nije vidio'', zaključio je Striković.

EU ne traži takav sustav

Udruženje naftnih kompanija Crne Gore obratilo se Delegaciji Europske unije u toj zemlji, tražeći očitovanje o novom zakonskom rješenju.

Iz Delegacije EU-a pojasnili su da crnogorske vlasti nisu tražile njihovo mišljenje te da zakonodavstvo Europske unije nalaže isključivo markiranje goriva koja su oslobođena trošarina ili podliježu sniženoj stopi trošarine.

''Zemlje kandidatkinje dužne su postupno usklađivati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, uključujući područje trošarina, te moraju postići potpunu usklađenost do trenutka pristupanja'', naveli su iz Delegacije EU-a.

Sličan stav navela je i Direkcija za europske integracije BiH u mišljenju o Pravilniku koje je zatražilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Direkcija je navela da usklađivanje s propisima Europske unije nije bilo potrebno jer ne postoji direktiva koja članicama nalaže uvođenje nacionalnog sustava markiranja cjelokupnog tržišta goriva.

U zaključku je navedeno da je riječ o samostalnoj odluci BiH jer europski pravni okvir propisuje markiranje samo za goriva oslobođena trošarina ili ona na koja se primjenjuje snižena stopa trošarine.

U dokumentaciji uz Pravilnik nije navedeno je li službeno predstavništvo Europske unije u BiH konzultirano o uvođenju markiranja.

Delegacija EU-a u BiH do objave teksta nije odgovorila na pitanja je li markiranje usklađeno s europskim zakonodavstvom i je li BiH tražila mišljenje o uvođenju tog postupka.

Upozorenja naftnog sektora

Predstavnici naftnih tvrtki u BiH godinama upozoravaju na tehničke i sigurnosne probleme koje bi markiranje moglo izazvati.

Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije BiH Milenko Bošković ocijenio je da markiranje predstavlja nepotreban namet i sigurnosno rizičan postupak.

''Sada je to usvojeno i ne vrijedi mnogo govoriti. Međutim, ranije mišljenje struke nije uvaženo ni u jednom dijelu, unatoč našim zahtjevima. Stvarne posljedice vidjet ćemo nakon što postupak markiranja počne'', rekao je Bošković.

Upozorio je da bi postupak mogao izazvati velike zastoje na graničnim prijelazima i moguću energetsku krizu.

Markiranje na graničnim prijelazima smatra neprihvatljivim sa sigurnosnog stajališta jer, prema njegovim riječima, nije usklađeno s propisima o zaštiti od požara i eksplozije.

''Dnevno na Bijači imamo 300 cisterni. Kada se tome dodaju cisterne koje iz Ploča idu prema Srbiji i Crnoj Gori, broj je još veći. Svaka cisterna ima od četiri do šest komora, što znači između 1.200 i 1.800 komora koje treba markirati. Nije mi poznato kako se to može obaviti u 24 sata'', pojasnio je Bošković.

Naveo je i da Pravilnikom nije objašnjeno kako će se markirati cisterne s ekološkim donjim punjenjem ni željezničke isporuke pod visokim naponom.

Nije objavljena ni cijena postupka.

Prema Pravilniku, cijene će formirati organizacija koja provodi markiranje. Troškove markiranja i terenske kontrole snosit će uvoznici, a cjenik će se utvrđivati uz suglasnost Ministarstva.

Iz Ministarstva su naveli da će cijene uskoro biti objavljene u Službenom glasniku BiH.

''Primarni cilj sustava nije ostvarivanje prihoda, nego suzbijanje nezakonite trgovine naftnim derivatima, povećanje sljedivosti goriva i jačanje nadzora nad tržištem'', zaključili su iz Ministarstva.

Kazne do 40.000 maraka

Za dobavljače koji ne provedu markiranje, ne dopuste uzimanje uzoraka ili čije gorivo ne bude sadržavalo propisanu koncentraciju markera predviđena je kazna od 20.000 maraka.

Odgovorna osoba bit će kažnjena s 5.000 maraka.

U slučaju ponavljanja prekršaja kazna će iznositi 40.000 maraka, dok će treće ponavljanje rezultirati oduzimanjem dozvole za rad.

Kazne od 20.000 maraka predviđene su i za organizaciju koja provodi markiranje ako izda netočno izvješće o testiranju, ne provede markiranje ili izda potvrdu bez stvarno provedenog postupka.