BiH ostaje bez stanovništva: Masovno iseljavanje sve popularnije

Masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine odavno je najveći problem jer odlaze kompletne obitelji, 23,9 posto visokoobrazovanih, te 11,1 posto liječnika, čime u ovom trenutku zauzimamo vodeće mjesto u Europi i svijetu.

Službeni su to podaci, sadržani u Informaciji o stanju iseljeništva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koja će se uskoro naći pred državnim zastupnicima.

"Izvan zemlje živi 1.671.177 osoba rođenih u BiH, dok sa potomcima - drugom i trećom generacijom - ovaj broj doseže dva milijuna. Stopa emigracije iz BiH u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44, što BiH svrstava i u red zemalja sa najvećim brojem iseljeništva u odnosu na ukupan broj stanovništva", napominje se u ovom dokumentu.

Pozivajući se na statističke pokazatelje u zemlji i inozemstvu, istraživanja resornih stručnjaka, pokazatelje UNDP-a, UNCHR-a i Svjetske banke, Ministarstvo naglašava da je posebno zabrinjavajući kontinuitet iseljavanja, dok su akteri većinom mladi i obrazovani ljudi, s prosjekom godina oko 40, zbog čega se naglašava da je ovo i najveći demografski problem u zemlji.

"Rezultati popisa stanovništva ukazali su na nedostatak stanovništva i činjenicu da je u trenutku popisa 196.000 ljudi, popisanih dakle, praktično duže od godinu dana prestalo živjeti na ovim prostorima. Međutim, u tim etničkim detaljima kojima smo se bavili nedovoljno se naglašavalo da je manjak stanovnika zapravo resurs koji je teško nadoknadiv ili nikako. U demografskom, ali i svakom drugom smislu i ja, nažalost, ne vidim da se dovoljno ozbiljno radi na tom problemu, što više zabrinjava od iznesenih podataka", naglašava za Nezavisne Stevo Pašalić, demograf.

Prostor BiH bilježi, inače, dugu povijest iseljavanja. Tako su u bivšoj Jugoslaviji veliki imigracijski valovi iz naše zemlje zabilježeni šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, izazvani tada ekonomskim faktorima.

Status izrazito emigracijskog prostora BiH je dobila od 1948. godine, a do 1991. godišnje je iseljavalo 17.000 stanovnika, s karakterom privremenih migracija u svrhu rada.

Ipak, veliki broj emigranata je privremeni status zamijenio stalnim, a zatim su uslijedile prisilne imigracije od 1991. do 1995. godine, s gubicima od više od milijun stanovnika, koji su trajno odselili. Programi spajanja obitelji doprinijeli su tome, a od 1996. do 2001. godine iz ekonomskih razloga iz BiH su otišle 92.000 ljudi, od čega su svi mladi, pišu Nezavisne novine.

"Razlozi su ekonomske i političke prirode jer značajan dio mladih i visokoobrazovanih ne vidi perspektivu ni sigurnost, posebno zbog činjenice da politički ambijent i nacionalističke ideologije koje su obilježile posljednje decenije u BiH ne izgledaju kao da će se mijenjati sljedeće desetljeće i više. Prirodno je da mlad čovjek u takvim okolnostima postavi pitanje ostanka ili života u sredini gdje može bolje i zdravije da se razvija s obitelji", naglasio je za Nezavisne sociolog Slavo Kukić.

Od 1.671.177 osoba rođenih u BiH, koje danas žive u 50 zemalja svijeta, u 28 zemalja EU živi 57 posto, odnosno 955.780 osoba.

Jedan od najizraženijih problema je taj što se, nakon prisilnog iseljavanja tijekom rata, migracije nisu zaustavile ni mnogo godina kasnije. "Postratna iseljavanja su također dio jednog povijesno ustaljenog procesa. Ipak, ovdje se čini da su prerasle u migracije ekonomskog karaktera, a rekao bih i socijalnog uzroka. Dugoročno gledano, ova pojava je veoma specifična, s opasnim posljedicama, jer gubitkom najproduktivnijeg i najobrazovanijeg stanovništva društvo stagnira, motivacijski trenutak jenjava i u zemljama koje nisu ušle u neke šire integracije etnički jaz se produbljava", naglasio je za Nezavisne Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda.