BiH gubi tržište Kosova zbog nedostatka političke volje

Dok se zemlje regije međusobno približavaju, BiH zbog viznog režima i carinskih barijera gubi tržište od oko dva milijuna stanovnika, pa umjesto četvrtog mjesta na listi izvoznika na Kosovo koje je nekad imala, sada se nalazi tek na desetom mjestu. Trend pada nastavljen je i ove godine, jer nema dovoljno političke volje za rješavanje pitanja slobode kretanja robe i građana.

Fondacija Dokukino pokrenula je Inicijativu za otvorene razgovore (Open Talks Initiative), s namjerom da uspostavi otvoreni dijalog na temu slobode kretanja u regiji, a s fokusom na odnose između Bosne i Hercegovine i Kosova, kažu iz Fondacije Dokukino.

U okviru Open Talks Initiative održan je velik broj sastanaka na kojima su sudjelovali predstavnici gospodarstvenika, civilnog društva i državnih organa i institucija. U listopadu predstoje i susreti i predstavljanje ponuda dvaju privreda, kao i međusobna razmjena novinara i posjete kulturnih radnika i javnih osoba.

Svakog mjeseca milijun eura manje

U lipnju 2014. godine, roba iz BIH činila je 3,3% robe izvezene na Kosovo, dok je u lipnju 2015. taj postotak smanjen na 2,7%. U nominalnom iznosu, s više od 7 milijuna eura lipnja prošle godine, izvoz je pao na nešto iznad 6 milijuna eura u lipnju 2015. godine, pa BiH svakog mjeseca gubi milijun eura zbog nedostatka političke volje za rješavanje pitanja slobode kretanja.

U trgovinama na Kosovu gotovo da više nema dobro prepoznatljivih proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji su nekada zauzimali središnja mjesta na policama. U lipnju 2015. tek 2,7% kosovskog uvoza dolazilo je iz BiH. Istovremeno, čak je i Srbija koja Kosovo ne priznaje i smatra ga dijelom svoje teritorije povećala svoj izvoz na 13,6%. Građani i gospodarstvo Bosne i Hercegovine i Kosova, uprkos svim regionalnim sporazumima i dalje su jedini koji nemaju punu slobodu kretanja. Istraživanja su pokazala da bi robna razmjena BiH i Kosova već u prvoj godini nakon ukidanja viza porasla za 20%, priopćeno je iz Fondacije Dokukino.

Pozitivan bilans samo s Albanijom i Kosovom

Otvaranjem novog autoputa između Prištine i Tirane 2013. godine, porasla je razmjena između Kosova i Albanije, a Bosna i Hercegovina već dvije godine bilježi novi pad izvoza na Kosovo. Istraživanje o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Kosova u kojem su od 60 kompanija s obje strane traženi odgovori na pitanja o teškoćama u međusobnoj gospodarskoj suradnji, pokazalo je da ima interesa, ali ne i političke volje. Također, prikupljen je i veliki broj službenih podataka i stavova nadležnih institucija. Iz kuta Bosne i Hercegovine, Kosovo je i dalje, uz Albaniju, jedina potpisnica CEFTA sporazuma s kojom ima pozitivan vanjskotrgovinski balans. U posljednjih pet godina, Bosna i Hercegovina na Kosovo je izvezla robu vrijednu 80 milijuna eura, dok je Kosovo na BiH tržište plasiralo robe za svega 2 milijuna eura.

Vizni režim između BiH i Kosova izuzetno je složen i ograničava slobodu kretanja ne samo za gospodarstvenike i njihovu robu već i za građane koji žele putovati. S obje strane riječ je o nestandardnim viznim procedurama koje podrazumjevaju značajne troškove za građane, kompliciran proces pribavljanja dokumentacije i duge rokove za izdavanje viza.

Od stalnog rasta do vrtoglavog pada

Trgovinski odnosi između BiH i Kosova kretali su se uzlaznom putanjom od 1999. godine. Pozitivan trend dodatno je pojačan ulaskom Kosova u CEFTA sporazum u srpnju 2007. godine, pa već 2008. godine izvoz Bosne i Hercegovine na Kosovo raste za 30%, dok se izvoz Kosova povećava za 12%. Ipak, te iste godine Kosovo proglašava neovisnost pa već sljedeće, 2009. godine dolazi do značajnih promjena. Bosna i Hercegovina nije priznala proglašenu neovisnost, pa građani Kosova gube mogućnost putovanja, a gospodarstvo izvoza. Izvoz Bosne i Hercegovine na Kosovo bilježi dalji rast, ali znatno usporeniji. On biva dodatno usporen kada je Kosovo početkom 2011. godine uvelo recipročni vizni režim za građane Bosne i Hercegovine. Uz vizni režim, za gospodarstvenike dodatni problem predstavljaju i različite carinske barijere, pa dvije zemlje danas imaju značajno složenije procedure izvoza i uvoza robe, u odnosu na one koje postoje između Kosova i Srbije, priopćeno je iz Fondacije Dokukino.

U okviru Inicijative za otvorene razgovore, cilj Fondacije Dokukino jeste da omogući objektivno izvještavanje o slobodi kretanja u regiji.