Aviokompanije se pripremaju za moguće nestašice mlaznog goriva

Aviokompanije izrađuju planove za nepredviđene situacije usred upozorenja da bi nestašica mlaznog goriva mogla poremetiti globalna putovanja u roku od nekoliko tjedana, nakon eskalacije napetosti na Bliskom istoku.

Lideri industrije kažu da bi zalihe u nekim regijama mogle biti pod pritiskom jer sukob ugrožava protok goriva.

Neizvjesna situacija 

Rukovoditelji aviokompanija kažu da je neizvjesnost oko dostupnosti goriva sve veća briga, posebno u idućem periodu.

Kenton Jarvis, čelnik niskotarifne aviokompanije easyJet, rekao je da su dobavljači osigurali isporuke za iduća tri tjedna, ali je, prema izvještaju "Financial Timesa", nakon tog perioda situacija neizvjesna.

"Ali nitko nam ne govori 'nemamo neposrednih problema za šest tjedana', jer nisu spremni to reći", dodao je Jarvis.

Potencijalni utjecaj može varirati u ovisnosti od regije. Dok se vjeruje da Velika Britanija i dijelovi Europe za sada imaju dovoljne zalihe, aviokompanije na dugim letovima suočavaju se s većim rizicima kada posluju u regijama koje ovise o gorivu, prenosi Euronews. 

Ben Smith, glavni izvršni direktor Air France-KLM-a, rekao je: "Danas pripremamo planove za izradu scenarija o tome kako bismo se nosili s nedostatkom goriva."

Zalihe goriva 

Zabrinutost je posebno izražena u jugoistočnoj Aziji, gdje je oslanjanje na zalihe goriva iz Meksičkog zaljeva veće.

Smith je za "Financial Times" rekao:

"Jugoistočna Azija je mnogo više ovisna o gorivu koje dolazi preko Meksičkog zaljeva nego Europa. Možemo nabaviti gorivo iz Europe, ali kada idemo u grad jugoistočne Azije, nećemo moći vratiti avion. Ako nema goriva, ne možete letjeti."

Willie Walsh, generalni direktor Međunarodnog udruženja za zračni promet, upozorio je: "Ovo je veći problem sa opskrbom nego što smo ikada prije vidjeli."

Aviokompanije upozoravaju da bi smanjeni rasporedi letova mogli uslijediti ako se nestašice pogoršaju, što bi potencijalno moglo utjecati na putovanja tijekom vršnih blagdanskih perioda.

U međuvremenu, cijena sirove nafte Brent trguje se po cijeni od 108,27 dolara (93,80 eura) na međunarodnim terminskim tržištima, što je pad od 0,3 posto u tjednu koji je završio u petak.

Mjere poput dogovora zemalja članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) o oslobađanju 400 milijuna barela strateških rezervi nafte, odobravanja privremenih izuzeća od sankcija od strane SAD-a na rusku naftu nasukanu na moru i suspenzije određenih pomorskih zakona nisu bile dovoljne da zaustave rast cijena nafte.