Vlada HBŽ 18 godina prodavala javna bogatstva po nepostojećem zakonu

Županija Hercegbosanska skoro dvadeset godina dodjeljivala je koncesije temeljem zakona koji ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su županijske vlasti u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odobravale prema propisu koji je stavljen izvan snage još 2007. godine.

Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći kako je u cijelosti isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na vlastitom području.

"Ustavni sud Federacije BiH nam je tada rekao kako je taj zakon stavio izvan snage 2007. godine", kazala je za Radio Slobodna Europa Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.

Ustavni sud je, među ostalim, službeno obavijestio i općinu i županijske vlasti kako se propis po kojem su koncesije dodjeljivane "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji". Unatoč toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.

Opasan pravni vakuum

Zbog neprovedbe obvezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Županijsko tužiteljstvo.

"Tužiteljstvo Hercegbosanske županije provodi sve mjere i radnje s ciljem utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke", naveli su za Radio Slobodna Europa iz tog tužiteljstva.

Odlukom Ustavnog suda Federacije BiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.

Ugovori na temelju kojih su građeni smatraju se ništavnima od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti ulaganja vrijednih milijarde eura – i odgovornosti onih koji su ih odobrili.

Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: Ivovik, koji je u kineskom vlasništvu, Mesihovina, koju je izgradila državna elektroprivreda, te Jelovača, koju je izgradila privatna tvrtka iz Bosne i Hercegovine, svaka vrijedna oko 100 milijuna eura.

Ovaj propust otvorio je prostor za moguće tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Kako navode u Županijskom tužiteljstvu, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući je Ustavni sud odredio županijsku Vladu i Skupštinu kao tijela nadležna za provedbu presude iz 2007. godine.

Do sada su saslušani predstavnici Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva.

Saslušana je i kantonalna pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedoka.

U decentraliziranom sustavu vlasti država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama. Koncesije za većinu projekata dodjeljuju Vlada Republike Srpske i deset županijskih vlada u Federaciji BiH.

Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?

Prema podacima do kojih je došla Radio Slobodna Europa, Vlada Hercegbosanske županije potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto.

Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.

Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Vjetroelektrana Ivovik, koja je u cijelosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i nalazi se u probnom radu. Od početka gradnje traje spor između vlasti i mještana koji tvrde kako im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.

"Ako nema zakona, onda nema ni prava. Svaka pojedina koncesija je ništavna. Po mom mišljenju, odluka Ustavnog suda Federacije BiH mora se odnositi i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, prema tom nepostojećem zakonu, ništavno", kazao je za Radio Slobodna Europa Perica Babić, odvjetnik mještana.

Uz to, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine.

Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka, Poklečani. Tom projektu protive se mještani i ekološke udruge jer je planiran na rubu zaštićenog prirodnog područja.

Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe izgradila je i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Iz tih tvrtki nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa jesu li se obraćali vlastima, ili su se vlasti obraćale njima, u vezi s pitanjem moguće ništavnosti koncesijskih ugovora.

Osim vjetroelektrana, Županija Hercegbosanska dodijelila je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana, čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 milijuna eura.

Svi solarni parkovi nalaze se u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.

Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevinskog kamena, ali i ugljena lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio Bosne i Hercegovine bogat.

Politička šutnja

Pet premijera i pet vlada Hercegbosanske županije, postupajući po prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.

Nijedan od bivših ili sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na pozive Radija Slobodna Europa očitovati se o ovom slučaju.

Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije, koje nije reagiralo na pisani upit Radija Slobodna Europa.

U tom je upitu zatraženo objašnjenje kako vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Hercegbosanske županije i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.

Predsjednik Skupštine Kantona 10 Jozo Ćosić kazao je za Radio Slobodna Europa kako je usvojen nacrt novog zakona o koncesijama, ali se čeka da ga vlada uputi u proceduru u obliku prijedloga.

"Nadam se kako će se pred zastupnicima naći u idućih mjesec ili dva. Vjerojatno će se pitanje ranije dodijeljenih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje", rekao je Ćosić.

Kako je došlo do ove situacije?

Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u rujnu 2007. godine kako je Županija Hercegbosanska donijela Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina, poput zemljišta, šuma i ruda.

Županijskim vlastima dan je rok do svibnja 2008. godine donijeti novi zakon u skladu s Ustavom. Umjesto donošenja novog zakona, županijske vlasti su u lipnju 2008. godine izmijenile i dopunile stari zakon, iako je on, prema odluci Ustavnog suda Federacije BiH, prestao vrijediti dva mjeseca ranije.

Taj "dopunjeni zakon", kako je gotovo dva desetljeća kasnije naveo i sam Ustavni sud Federacije BiH u drugoj odluci iz 2025. godine, "nije se mogao i smio primjenjivati".

U obrazloženju nacrta novog zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Europa imala uvid, vlasti su navele kako se "usvajanjem dopuna zakona pretpostavljalo kako je presuda Ustavnog suda provedena". Taj bi se zakon uskoro trebao naći pred zastupnicima.

Vlasti dodatno navode i kako "cijelo to vrijeme, u proteklih gotovo 18 godina, nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju".

Međutim, iz Ustavnog suda Federacije BiH za Radio Slobodna Europa su naveli kako je njihova odluka objavljena u Službenim novinama Federacije BiH te sud nije imao obvezu o tome obavještavati Vladu Hercegbosanske županije niti pratiti izvršenje presude.

Što će biti s koncesijama?

"Neznanje pravnih propisa ne oslobađa od odgovornosti, osobito one koji su bili dužni znati, a oni su bili dužni znati kako postoji odluka Ustavnog suda. Ako je nešto učinjeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni", kazao je za Radio Slobodna Evropa Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda Federacije BiH.

Džihanović navodi kako se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrđivati u posebnom sudskom postupku.

Isto navode i iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije, gdje su za Radio Slobodna Europa kazali kako se "akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka (ex tunc)".

Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije naveli su kako nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već je to "tijelo nadležno za zaštitu imovine Županije Hercegbosanske".

Županijska javna pravobraniteljica Ankica Sliško nije odgovorila na upit Radija Slobodna Europa o tome je li pokrenula postupak utvrđivanja ništavnosti ugovora.

S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Hercegbosanske županije, bivši i sadašnji županijski dužnosnici mogli bi se suočiti s mogućim tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Iz Županijskog tužiteljstva za Radio Slobodna Europa su naveli kako su "pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze".

Do danas nijedna optužnica nije podignuta niti potvrđena.