Prema preliminarnim podacima organizacije Transparency International u Bosni i Hercegovini, predstavljenim na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama, naplata koncesijskih naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini smanjena je za oko 17 posto.
Riječ je o podacima koje su dostavile same vlasti, ali brojka nije konačna jer TI BiH i dalje vodi sporove s institucijama koje odbijaju objaviti informacije.
Udio koncesijskih naknada u ukupnim prihodima javnih proračuna kontinuirano opada. U posljednjoj godini smanjen je s 1,2 posto na 1,02 posto, što je izravna posljedica slabe naplate i kroničnog nedostatka transparentnosti.
Trenutačni dug koncesionara premašuje devet milijuna konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju kako to nije konačna brojka. Čak sedam tijela vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali dostavili samo djelomične informacije, čime se onemogućuje precizan uvid u to koliko novca država zapravo gubi. Revizori u brojnim institucijama stalno nailaze na propuste uzrokovane neusklađenim zakonima i nepostojanjem odgovarajućih evidencija.
Zbog toga Transparency International BiH smatra kako nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnije dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica za cijelo društvo.
"Ovaj problem dodatno pogoršava slab nadzor institucija koje trebaju osigurati poštovanje zakonskih procedura, što omogućuje izbjegavanje obveza i nepravilnosti u provedbi ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo kako ugrožavaju okoliš, nego i izravno dovode u opasnost živote ljudi, pri čemu narušavaju povjerenje građana u institucije", poručila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.
Na konferenciji koju je TI BiH organizirao u Sarajevu akteri su se složili kako društvo ima malo koristi od ovakvog načina upravljanja koncesijama.
Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić rekao je kako su koncesijske naknade u Bosni i Hercegovini među najnižima u regiji te kako bi ih trebalo povećati, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao razmjernije raspodijeliti lokalnim zajednicama koje izravno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.
Na sustavne anomalije upozorio je i Mirsad Hasanić iz Povjerenstva za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine, navodeći kako su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto iznimke te kako u pravnom smislu gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog natječaja, što pojedine ponuđače unaprijed stavlja u povlašten položaj.
Dodatni problem predstavlja i takozvana "fragmentacija projekata", na koju je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu. Naveo je kako se kod izgradnje solarnih elektrana projekti namjerno dijele na manje dijelove kako bi se potpuno izbjegla obveza dodjele koncesije.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli dr. Hajro Kofrc rekao je kako koncesije mogu biti snažan alat gospodarskog razvoja, ali samo uz strogo poštovanje pravila.
Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama. Prije svega, usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim razinama u Bosni i Hercegovini s Direktivom o koncesijama i drugim važnim segmentima pravne stečevine Europske unije, zatim donošenje i javna objava planova koncesija uz obvezne prethodne javne konzultacije od najranijih faza projekata, te ugradnja sva tri stupa Aarhuške konvencije u zakone o koncesijama u Bosni i Hercegovini, a riječ je o pravu na pristup informacijama, pravu na sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu.
Također je upućen poziv na uspostavu registara ugovora o koncesijama s detaljnim podacima dostupnima široj javnosti, uključujući financijske pokazatelje, jer samo to može omogućiti javnosti odgovarajući nadzor nad radom koncesionara.
