Sargaško more - jedino na svijetu bez obale i plaža, nazivaju ga plutajućom prašumom
More bez obale. Zvuči čudno, zapravo i nemoguće. Jer ako more okružuje samo drugo more, zašto bi jedan njegov dio nosio drugo ime?
Ovakvo mjesto ipak postoji i zove se Sargaško more. Nema obalu, plaže, lagune ni litice, samo plavetnilo i nepregledne trake plutajućih algi.
Sargaško more jedinstveno je morsko prostranstvo u Atlantskom oceanu koje stoljećima fascinira znanstvenike i moreplovce, a posljednjih godina i zaštitnike prirode zbog promjena koje mu prijete.
Okružuju ga četiri različite oceanske struje
Ovaj neobični fenomen nalazi se usred sjevernog Atlantika, a omeđeno je različitim strujama. Golfska struja na zapadu, Sjevernoatlantska struja na sjeveru, Kanarska struja na istoku i Sjevernoekvatorska struja na jugu na jednom dijelu stvaraju svojevrsni “kružni tok”.
Upravo on, poput nevidljivog zida, određuje granice onoga što nazivamo Sargaško more.
Znanstvenici ga tehnički smatraju dijelom Atlantskog oceana, no koristi se ime more zbog iznimnih oceanografskih posebnosti ovog područja.
Ovo je područje sa stabilnim strujama, vlastitim ekosustavom i prepoznatljivim površinskim obilježjima, drugačije od svoje okoline što je vidljivo i golim, nestručnim okom.
Neobične alge na površini oceana primijetio je još Kristofor Kolumbo
Sargaško more ime je dobilo po algama roda Sargassum, koje u ogromnim količinama plutaju površinom mora. One u slojevima plutaju oceanom i stanište su brojnim morskim organizmima.
Čak neki zapisi iz doba Kristofora Kolumba spominju kako su mornari nakon dana plovidbe pučinom pomislili da su blizu kopna, no vidjeli su zapravo obilje algu na površini.
Ekolozi, znanstvenici i oceanografi redovito ističu važnost Sargaškog mora i njegovu ključnu ulogu u oceanskoj bioraznolikosti. Ovaj morski fenomen dom je brojnim vrstama, među kojima su neke i endemske, poput sargaške ribice latinskog naziva Histrio histrio.
U njemu žive i brojni rakovi, kornjače, pa čak i jegulje koje migriraju tisućama kilometara samo da bi položile jaja u zaštićenim dubinama ovog mora.
Živući laboratorij složenog ekosustava
Oceanografkinja i suradnica National Geographica dr. Sylvia Earle Sargaško je more prozvala “plutajućom prašumom oceana”, živućim laboratorijem i jednim od najvećih plutajućih staništa na svijetu.
Godinama ga proučavaju znanstvenici iz cijelog svijeta kako bi razumjeli njegove složene ekosustave, utjecaj klimatskih promjena na ocean i migracije ključnih morskih vrsta, piše Putni kofer.
Zemlje s obalama na Atlantskom oceanu 2014. su godine potpisale Sargaški sporazum, kojim se obvezuju na očuvanje ovog jedinstvenog područja. Naime, kao i svi oceani i sva mora, i Sargaško je more danas ugroženo onečišćenjem plastikom, klimatskim promjenama i prekomjernim ribolovom.
Ovo čudo skriveno ispod površine oceana dokaz je da priroda milijunima godina ima vlastita pravila i ritam, koje čovjek često, namjerno ili nenamjerno, nasilno mijenja.
