Zeleni krovovi, žilavka i blatina: U Mostaru predstavljena rješenja za klimatske promjene

Kako zelene krovove i zidove uklopiti u gradnju, zaštititi hercegovačke vinograde od sve viših temperatura i sačuvati proizvodnju hrane tijekom sušnih razdoblja, neke su od tema radionica koje je u ponedjeljak, 26. listopada, organizirao Agromediteranski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.

U radionicama su sudjelovali učenici JU Srednja građevinska škola Mostar, predstavnici akademske zajednice i drugi zainteresirani sudionici. Program je bio podijeljen u dvije tematske cjeline: "Klimatske promjene i proizvodnja hrane" te "Zeleni zidovi i krovovi – Arhitektura u službi prirode".

Cilj radionica bio je povezati znanja iz agronomije i građevinarstva te predstaviti načine prilagodbe gradova i poljoprivrede klimatskim promjenama.

Zeleni krovovi kao odgovor na zagrijavanje gradova

Posebna pozornost posvećena je zelenim krovovima i zidovima, odnosno mogućnostima korištenja vegetacije na zgradama radi ublažavanja visokih temperatura i poboljšanja izolacije.

Učenici su upoznati sa slojevima zelenih krovova, uključujući hidroizolaciju, zaštitu od korijenja, drenažu, filterske slojeve i supstrate.

Predstavljena je i razlika između ekstenzivnih zelenih krovova, na kojima raste nisko raslinje poput biljaka iz roda Sedum i koji zahtijevaju minimalno održavanje, te intenzivnih krovnih vrtova.

Govorilo se i o vertikalnim vrtovima, odnosno zelenim zidovima, koji mogu pridonijeti toplinskoj i zvučnoj izolaciji pročelja te smanjenju učinka urbanih toplinskih otoka.

Kako klimatske promjene utječu na žilavku i blatinu?

Jedna od tema bio je utjecaj klimatskih promjena na vinogradarstvo, posebno važno za Hercegovinu.

Predavači su objasnili kako više temperature ubrzavaju sazrijevanje grožđa, povećavaju sadržaj šećera, a time i alkohola u vinu, dok se istodobno smanjuje razina kiselina. Takve promjene mogu utjecati na prepoznatljiva svojstva tradicionalnih hercegovačkih sorti poput žilavke i blatine.

Kao mogućnosti prilagodbe predstavljeni su promjena uzgojnih oblika vinove loze, upravljanje lisnom masom i primjena sustava navodnjavanja kap po kap.

Suša i visoke temperature mijenjaju uzgoj povrća

Na radionicama je upozoreno i na posljedice dugotrajnih suša te ekstremnih temperatura za proizvodnju povrća na otvorenom, osobito na području Mostara.

Predstavljene su mogućnosti uzgoja u staklenicima i plastenicima, korištenja mreža za zasjenjivanje i malčiranja tla radi očuvanja vlage, kao i primjena hidroponskih sustava uzgoja.

Govorilo se i o tome kako promjene temperature i količine oborina utječu na širenje biljnih bolesti, štetnika i invazivnih vrsta. Naglašena je važnost integrirane i biološke zaštite bilja, smanjivanja uporabe kemijskih sredstava te sustava za rano upozoravanje.

Zaštita hercegovačkog krša i domaćih sorti

Sudionici su upoznati i s problemom degradacije zemljišta, erozije te gubitka plodnog sloja tla, kojemu je zbog krških obilježja izložena i Hercegovina.

Među predstavljenim mjerama zaštite bili su podizanje vjetrobranskih pojaseva, odgovorno upravljanje vodnim resursima i sprječavanje erozije.

U dijelu programa posvećenom biološkoj raznolikosti govorilo se o očuvanju autohtonih biljnih sorti i radu banaka gena. Istaknuto je kako su stare sorte, prilagođene lokalnim uvjetima, važne za dugoročnu sigurnost proizvodnje hrane.

Obrađen je i utjecaj vremenskih nepogoda na proizvodnju džemova. Mraz, suša i tuča mogu smanjiti prinose i kvalitetu smokava, šljiva i marelica, što dovodi do manjka sirovina i povećanja troškova prerade. Kao moguća rješenja predstavljeni su uzgoj otpornijih sorti i primjena suvremenih tehnologija konzerviranja.

Povezivanje građevinarstva i agronomije

Iz Agromediteranskog fakulteta istaknuli su važnost suradnje različitih struka u planiranju gradova prilagođenih klimatskim promjenama.

"Interdisciplinarno povezivanje agronomije i građevinske struke predstavlja nužan uvjet za projektiranje i izgradnju klimatski otpornih gradova budućnosti. Razmatranje tehničkih aspekata, poput spojeva izolacijskih materijala i vegetacijskih supstrata, pobudilo je profesionalni interes kod učenika, što potvrđuje opravdanost ovakvih edukativnih inicijativa", navedeno je u priopćenju organizacijskog odbora Agromediteranskog fakulteta.