bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Prijete autohtonoj flori

Konjic: Ambrozija i pajasen najraširenije invazivne biljne vrste

U Konjicu su ambrozija i pajasen potvrđene kao najraširenije invazivne biljne vrste koje prijete autohtonoj flori i zahtijevaju hitne mjere zaštite.
03.11.2025. u 08:33
text

Udruga "Prelac" završila je terenska istraživanja u okviru projekta "Inventarizacija i geografska rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Grada Konjica", koji je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Istraživanja su provedena od lipnja do listopada 2025. godine, a rezultati pokazuju zabrinjavajuće širenje invazivnih vrsta, osobito uz prometnice, riječne tokove i zapuštena zemljišta.

Najzastupljenije vrste potvrđene istraživanjem su ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) i pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), obje uvrštene na EPPO popis invazivnih stranih vrsta. Uz njih, česte su i kanadska i jednogodišnja hudoljetnica, bagrem te piramidalni sirak.

Ove biljke potiskuju autohtone vrste, narušavaju prirodna staništa, smanjuju plodnost tla, a ambrozija izaziva i jake alergijske reakcije kod ljudi.

"Invazivne biljne vrste predstavljaju jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice jer izravno ugrožavaju autohtonu floru, mijenjaju prirodna staništa i uzrokuju znatne ekonomske gubitke. Na području Konjica posebno zabrinjava dominacija pajasena i ambrozije, koji brzo koloniziraju rubna i napuštena područja", izjavila je prof. dr. sc. Višnja Bukvić, članica ekspertnog tima projekta.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)
Foto: PR / Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)

Unatoč rastu invazivnih vrsta, pojedina područja Konjica i dalje zadržavaju iznimnu ekološku vrijednost.

"Istraživanja su pokazala da općina Konjic ima očuvane ekosustave s velikim brojem endemičnih i rijetkih vrsta koje je nužno zaštititi. Stoga je hitno potrebno započeti sustavnu kontrolu i suzbijanje invazivnih biljaka kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje", kazala je mr. sc. Safija Boškailo.

Iz Udruge "Prelac" najavili su izradu GIS baze podataka o pronađenim vrstama, što će omogućiti učinkovitije planiranje zaštite i održivog upravljanja prostorom.

"Invazivne vrste ne poznaju administrativne granice. Njihova kontrola zahtijeva zajednički rad znanstvenika, lokalne zajednice i građana", naglasila je prof. Bukvić.

Projekt doprinosi ispunjavanju europskih i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, uključujući Uredbu EU 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenjem invazivnih vrsta te Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Bernsku konvenciju.

POVEZANO