Čak 34 invazivne strane biljne vrste iz 18 porodica potvrđene su na području Grada Konjica, a mnoge od njih već mijenjaju prirodna staništa, potiskuju autohtonu floru te uzrokuju zdravstvene i infrastrukturne probleme. Ovo je glavni nalaz prve sveobuhvatne analize invazivne flore u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, koju je na završnoj konferenciji projekta „Inventarizacija i geografska rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Grada Konjica“, sufinanciranog od Fonda za zaštitu okoliša FBiH, predstavila Udruga „Prelac“.
Kombinacijom GIS tehnologije, herbarskih podataka i terenskog monitoringa istraživači su mapirali žarišta invazivnosti i identificirali zone koje su zasad očuvane, ali su potencijalno ugrožene. Najveći broj detektiranih vrsta porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a šire se djelovanjem životinja, vjetra i intenzivnih ljudskih aktivnosti. Kao dominanti terofiti posebno se izdvajaju ambrozija, pajasen, jednogodišnja hundoljetnica, bagrem i japanski dvornik.
Ove vrste stvaraju kombinirane biološke, javnozdravstvene i ekonomske probleme, upozorila je prof. dr. sc. Višnja Bukvić, članica istraživačkog tima. Istaknula je da upravljanje invazivnim vrstama zahtijeva uključivanje više sektora, jer ambrozija izaziva ozbiljne alergijske reakcije, dok pajasen ugrožava infrastrukturu i usporava obnovu šuma. Naglasila je i važnost edukacije stanovništva, jer velika većina građana ne prepoznaje invazivne vrste niti razumije posljedice njihova širenja.
Analiza je pokazala i da je pravni okvir u BiH fragmentiran, nedovoljno operativan i bez sustavne provedbe. Udruga „Prelac“ poziva na uspostavu nacionalne baze invazivnih vrsta, redovnih monitoring stanica te stvaranje jedinstvenog sustava nadzora koji trenutno ne postoji.
Kako je istaknula mr. sci. Safija Boškailo, borba protiv invazivnih vrsta dugoročan je proces koji zahtijeva stabilno financiranje, kontinuirane terenske aktivnosti i ažuriranje podataka. Iz Udruge poručuju kako rezultati istraživanja moraju biti temelj lokalnih akcijskih planova i strategija održivog razvoja, jer bi Konjic – ako preporuke budu provedene – mogao postati primjer dobre prakse za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
