Biljni i životinjski svijet u BiH najbogatiji u Europi

Međunarodni dan biološke raznovrsnosti, odnosno biodiverziteta, obilježava se u subotu, 22. svibnja, s ciljem da se javnost podsjeti na ugroženost raznolikosti živog svijeta na planeti i značaj njenog očuvanja, kazao je Milan Mataruga, profesor sa Šumarskog fakulteta u Banja Luci.

Ističe da je bioraznolikost svih živih bića na planeti Zemlji, pišu Nezavisne.

"Upravo ta raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, sadržana u mnogobrojnim eko-sustavima, vrstama i genima, danas osigurava hranu i vodu, kao i sve druge prirodne resurse od esencijalnog značaja za život. On je temelj na kome gradimo život, često ne prepoznajući njegov značaj i važnost", ističe Mataruga.

Pročitajte još

BiH pred tužbom zbog zagađenja

Prema njegovim riječima, posljednjih godina svjedoci smo sve intenzivnijeg izumiranja različitih biljnih i životinjskih vrsta, što se uglavnom direktno ili indirektno pripisuje djelovanju čovjeka.

"Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), danas je na Zemlji ugroženo 116.000 vrsta, dok je 31.000 vrsta pred izumiranjem. Negativan utjecaj na bioraznolikost može dovesti do toga da milijuni ljudi u budućnosti budu suočeni sa nestašicom hrane i vode za piće", kazao je Mataruga.

Što se tiče bioraznolikosti u BiH, može se okarakterizirati kao područje sa najvišim stupnjem biološke raznolikosti u Europi.

"Na ovom području do danas je opisano više od 5.000 taksona, što ističe bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, čime se ne mogu pohvaliti ni države koje su površinom mnogo veće. U isto vrijeme zbog nedovoljne istraženosti mi još nemamo pouzdane i točne podatke o brojnosti pojedinih grupa organizama, te se može očekivati da bi ovaj broj mogao biti i značajno veći", pojašnjava Mataruga.

Ističe da se procjenjuje da se oko 30 posto endemične flore Balkana, oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području BiH.

"Najnovija istraživanja genetičkog diverziteta drvenastih vrsta npr. bukve, hrasta kitnjaka, koja su objavljena u visokorangiranim međunarodnim znanstvenim časopisima, prepoznaju i ističu superiornost i genetički potencijal naših populacija kao jedinstven u Europi", pojašnjava Mataruga i ističe da je raznolikost i njegov dalji opstanak prirodno bogatstvo kojim raspolažemo, upravljamo i za njega smo odgovorni.

Što se tiče aktivnosti koje treba da poduzmemo da sačuvamo biodiverzitet, Mataruga ističe da je ostvaren značajan napredak u izdvajanju zaštićenih područja u Republici Srpskoj.

Kako kaže, samo zajedničkim snagama možemo postići efikasniju zaštitu bioraznolikosti kod nas.

"Svi mi donosimo odluke o načinu življenja kojim direktno ili indirektno utječemo na stanje prirode. Ovdje prije svega mislim na racionalnu potrošnju prirodnih resursa, hrane, vode, drveta, energije, način odlaganja otpada te direktne aktivnosti tokom boravka u prirodi", pojasnio je Mataruga.

Zaključuje da imamo sreću i mogućnost da na ovim prostorima uživamo u jedinstvenim prirodnim ljepotama.