Recite NE bacanju hrane!

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju kojom želi utjecati na ljude da smanje količinu hrane koju bacaju te pošalju jasnu poruku donositeljima odluka da nam je neophodan funkcionalan sustav doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i trgovinama jednostavan način pomaganja ljudima u potrebi.

Apeliraju na sve stanovnike da potpišu ovu peticiju.

Dok se u svijetu obilježava Dan biološke raznolikosti, iz WWF-a poručuju da je čak 70% bioraznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta. U konačnici jedna trećina te hrane završi kao otpad.

''Tisuće vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama se koristi u prehrani diljem svijeta. Ta velika raznolikost života omogućuje proizvodnju hrane u različitim okolinama i omogućava ljudima pristup raznolikoj i uravnoteženoj prehrani. Osim vrsta koje jedemo, širok je spektar i ostalih vrsta koje su ključne u proizvodnji hrane - od oprašivača koji omogućuju reprodukciju usjeva do mikroorganizama koji obogaćuju tla. Ne očuvamo li ovu bogatu bioraznolikost, nećemo uspjeti suzbiti glad do 2030. godine, što je jedan od UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG)'', ističe Fabijan-Hrvatin Peronja iz WWF Adrije.

Problem otpada od hrane stoji rame uz rame s problemima klimatskih promjena ili plastike koja sve više zamjenjuje živi svijet u našim morima.

Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura.

Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan.

''Bacanje hrane ogroman je socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, čak devet milijuna ljudi umire od gladi. Kako bismo promijenili ovu statistiku, neophodno je da svatko od nas djeluje. Za početak, dajte svoj glas za sustavne promjene i recite jasno NE bacanju hrane'', zaključuje Peronja.

Na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi eura), na razini Europske unije 88 milijuna tona (143 milijardi eura), a u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona.