Autoceste o cijevima: U Bunicu će se slijevati isključivo prirodne oborinske vode

''Predmetnim sustavom u rijeku Bunicu ne ispuštaju se vode s gradilišta niti oborinske vode s kolnika tijekom eksploatacije autoceste. Njime se odvode isključivo prirodne oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema Bunici'', naveli su iz Javnog poduzeća Autoceste F BiH na upit o cijevima koje su u Malom polju kraj Mostara završile u koritu Bunice.

Naveli su kako rijeka Bunica predstavlja jedan od najvrjednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini te da su ''njezine hidrološke, pejzažne i ekološke vrijednosti bile jedno od osnovnih polazišta pri planiranju i projektiranju poddionice autoceste Tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc''.

Dio projekta od prvih planova

''Zaštita rijeke Bunice nije naknadno uvedena mjera, već sastavni dio projekta od njegovih prvih planskih faza. Tijekom pripreme projektne dokumentacije analizirani su prirodni uvjeti prostora, slivna područja, površinske i podzemne vode, hidrološke karakteristike terena i mogući utjecaji buduće autoceste kako bi projektna rješenja bila razvijena uz očuvanje prirodnih vrijednosti ovog područja'', naveli su iz JP Autoceste F BiH.

Tvrde kako je prije početka izvođenja radova izrađena potrebna prostorno-planska i projektna dokumentacija, uključujući Studiju utjecaja na okoliš, te su pribavljeni okolinska dozvola, odgovarajući vodni akti i urbanistička suglasnost.

''Projektna dokumentacija prošla je stručnu reviziju, a cjelokupan postupak planiranja i pripreme projekta proveden je u skladu s propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Zaštita voda nije promatrana kao pojedinačna mjera niti kao administrativna obaveza, već kao sastavni dio projektiranja i realizacije autoceste. Okolinska dozvola, vodni akti, Studija utjercaja na okoliš i projektna dokumentacija zajedno definiraju mjere zaštite površinskih i podzemnih voda, zaštite tla, sprečavanja erozije, organizacije gradilišta, monitoringa okoliša i postupanja u slučaju incidentnih situacija. Na tim osnovama razvijena su sva kasnija projektna rješenja i uspostavljen jedinstven sustav upravljanja okolišem tijekom planiranja, izgradnje i eksploatacije autoceste'', navode.

Dva odvojena sustava

Pojasnili su kako je odvodnja voda projektirana kroz dva odvojena sustava. Vanjski sustav služi prihvatu i odvođenju oborinskih voda s okolnog terena radi zaštite trupa autoceste, okolnog prostora i postojeće infrastrukture, dok je unutrašnji sustav namijenjen prikupljanju oborinskih voda s kolnika, njihovom tretmanu i kontroliranom ispuštanju u skladu s projektnom dokumentacijom i vodnim aktima. Takva podjela, naveli su, predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom i osigurava funkcionalno razdvajanje vanjske odvodnje prirodnih oborinskih voda od sustava odvodnje koji služe upravljanju vodama tijekom izgradnje i eksploatacije autoceste.

''Jedno od ključnih projektnih rješenja odnosi se na sustav vanjske odvodnje na području naselja Parila. Njegova izgradnja predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom kroz projekt odvodnje površinskih, podzemnih i pribrežnih voda, koji je bio sastavni dio dokumentacije za izdavanje urbanističke suglasnosti i dalju razradu glavnog projekta. Predmet ovog dorađenog rješenja odnosi se isključivo na vanjski sustav odvodnje. Idejnim rješenjima iz 2018. i 2023. godine na ovoj lokaciji bio je predviđen otvoreni betonski kanal za prihvat i odvođenje oborinskih voda. Trasa sustava određena je prirodnom konfiguracijom terena, jer se područje naselja Parila nalazi na pravcu prirodnog slijevanja oborinskih voda s okolnih padina. Zbog toga je projektiran sustav koji omogućava njihovo organizirano prikupljanje i odvođenje uz zaštitu naselja, poljoprivrednih površina, trupa autoceste i postojeće putne infrastrukture'', naveli su.

Dodali su kako su obilne padaline koje su u rujnu 2025. godine pogodile područje Mostara izazvale su bujične tokove i štete na lokalnim putevima i poljoprivrednim površinama u naselju Parila, ukazujući na značaj planiranog sustava vanjske odvodnje. Nakon obilaska terena, provedenih analiza i razgovora s predstavnicima lokalne zajednice izvršena je optimizacija projektnog rješenja, uz zadržavanje njegovog osnovnog koncepta.

Organizirano prihvaćanje i kontrolirano odvođenje

''Dorađeno projektno rješenje razvijeno je kroz postupak rješavanja zaprimljenih pritužbi i kontinuiranu komunikaciju sa lokalnom zajednicom, u skladu s Uputstvom za rješavanje pritužbi nastalih u procesu planiranja, pripreme, projektiranja, izgradnje i nadzora projekata autocesta i brzih cesta, usklađenim sa procedurama Europske investicione banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Konačno rješenje prihvatili su vlasnici parcela kroz koje prolazi planirani sustav odvodnje'', naveli su.

Dodali su kako se najznačajnija izmjena odnosila na način prihvata i odvođenja oborinskih voda.

''Umjesto prvobitno planiranog otvorenog betonskog kanala odabrano je rješenje sa zatvorenim cjevovodom većeg promjera, koje omogućava efikasnije i kontroliranije odvođenje oborinskih voda, zauzima manje prostora i bolje se uklapa u postojeće okruženje. Važno je naglasiti da ovim sustavom nije predviđeno dovođenje novih voda u rijeku Bunicu niti promjena prirodnog režima njihovog otjecanja. Predmet sustava su oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema rijeci Bunici. Razlika je u tome što se umjesto njihovog nekontroliranog površinskog otjecanja kroz naselje predviđa njihovo organizirano prihvaćanje i kontrolirano odvođenje zatvorenim cjevovodom do mjesta ispuštanja definiranog projektnom dokumentacijom'', dodaju iz Autocesta.

Time se, kako su naveli, zadržava prirodni pravac otjecanja oborinskih voda, uz smanjenje rizika od nekontroliranog razlijevanja, erozije i nastanka šteta na privatnim parcelama, poljoprivrednim površinama, lokalnim putevima i objektima u naselju Parila.

Stroga pravila

Pored sustava vanjske odvodnje, navode kako projekt obuhvata i upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova.

''Njihovo prikupljanje i zbrinjavanje uređeno je Studijom utjecaja na okoliš, okolinskom dozvolom, vodnim aktima i planovima upravljanja okolišem, koji definiraju organizaciju gradilišta i mjere zaštite površinskih i podzemnih voda. Zaštita voda tijekom izgradnje podrazumijeva organizaciju gradilišta i primjenu mjera kojima se sprečava zagađenje površinskih i podzemnih voda. To uključuje odgovarajuće upravljanje vodama sa gradilišta, zabranu servisiranja mehanizacije i skladištenja goriva u zonama visokog rizika, zaštitu površina osjetljivih na eroziju, sprečavanje unošenja sedimenta u vodotoke, pravilno upravljanje građevinskim otpadom i provođenje monitoringa kvaliteta voda tijekom izvođenja radova'', navode.

U skladu sa Studijom utjecaja na okoliš izrađen je Projekat organizacije gradilišta kojim su definirani način organizacije gradilišta, upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova, mjere zaštite vodotoka, monitoring kvaliteta voda, tla i zraka te postupci za reagiranje u slučaju incidentnih zagađenja. Radovi se izvode u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom uz kontinuirani stručni nadzor.

Objekti za prečišćavanje

Po završetku izgradnje upravljanje oborinskim vodama s kolnika tijekom eksploatacije autoceste provodi se kroz zaseban sustav odvodnje, koji nije predmet vanjske odvodnje na području naselja Parila. Taj sustav obuhvaća zatvorenu odvodnju i objekte za tretman oborinskih voda, uključujući taložnike, separatore ulja i masti i druge objekte za prečišćavanje, čime se osigurava zaštita kvaliteta voda. Ovaj sustav u potpunosti je odvojen od vanjskog sustava odvodnje na području naselja Parila i nije povezan s predmetnim cjevovodom, čime je osigurano da se putem predmetnog cjevovoda odvode isključivo prirodne oborinske vode sa okolnog slivnog područja.

Obveze investitora ne završavaju završetkom građevinskih radova niti puštanjem autoceste u promet. Tijekom eksploatacije nastavlja se održavanje sustava odvodnje i objekata za tretman voda, monitoring kvaliteta voda, praćenje mogućih erozijskih procesa i provođenje mjera definiranih projektnom dokumentacijom, okolinskom dozvolom i vodnim aktima.

Dodaje se kako zaštita rijeke Bunice nije pojedinačna građevinska mjera niti se svodi na jedan objekt odvodnje. Ona predstavlja cjelovit sustav planiranja, projektiranja, izdavanja dozvola, izvođenja radova, monitoringa i upravljanja vodama koji se provodi od prvih faza razvoja projekta i nastavlja tijekom cijelog perioda korištenja autoceste. Od prvih hidroloških i hidrauličkih analiza, preko procjene utjecaja na okoliš i izrade projektne dokumentacije, do izvođenja radova i budućeg upravljanja sustavom odvodnje, cilj projekta ostao je isti – očuvati prirodne vrijednosti rijeke Bunice i njenog sliva te omogućiti razvoj moderne prometne infrastrukture uz odgovorno upravljanje vodnim resursima'', naveli su.

Rizik od zagađenja

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar za Bljesak.info su naveli kako Odobrenja za gradnju objekta, uključujući sve dijelove objekta pa tako i dio objekta za odvodnju otpadnih voda izdaju tijela nadležna za oblast gradnje.

''U postupku ishođenja odobrenja za gradnju izdaju se i suglasnosti po posebnim propisima (u konkretnom slučaju propisi iz oblasti upravljanja vodama) te su za dio autoceste na južnom području grada Mostara izdane vodne suglasnosti na glavne projekte od 1.4.2026. i to za ispuštanje oborinskih onečišćenih voda s prometnice'', naveli su.

''Prema projektnoj dokumentaciji za koju su iste izdane nije predviđeno ispuštanje ovih otpadnih voda s konačnom dispozicijom u površinske vode'', poručili su iz Agencije.

Naime, nakon što su cijevi već završile uz korito rijeke, građani ovog područja zatražili su dodatna objašnjenja u strahu od onečišćenja.

U dostupnoj dokumentaciji ovog projekta navodi se kako se ''prečišćavanje površinskog otjecanja ne predviđa jer se ove vode ne smatraju zagađenim i mogu se ispustiti u najbliži recipijent (površinske vode) ovisno o lokaciji duž dionice autoceste i konfiguraciji terena''.

Navedeno je o kako će se uspostaviti ''praćenje na izvoru rijeke Bunice kako bi se osiguralo da se svako potencijalno zagađenje brzo otkrije i adresira na odgovarajući način prema prirodi zagađivača'', ali da ''će se rizik od zagađenja povećati daljom izgradnjom dionice koridora''.