Hidrolog upozorava: HE Dabar mogla bi ozbiljno ugroziti Bunu, Bunicu i Bregavu

Za nastavak izgradnje Hidroelektrane Dabar osigurano je 50 milijuna KM, a najavljena je i opsežna eksproprijacija zemljišta. Dok projekt ulazi u novu fazu, sve su izraženija upozorenja o mogućim posljedicama za vodne resurse Hercegovine, posebno izvorišta Bune, Bunice i Bregave te područje Hutova blata.

Profesor i hidrolog Muriz Spahić u razgovoru za Dnevni avaz upozorio je kako bi realizacija projekta Gornji horizonti, čiji je dio HE Dabar, mogla značajno promijeniti prirodne tokove podzemnih voda i ugroziti hidrološki sustav sliva Neretve.

Prema njegovim riječima, projekt podrazumijeva preusmjeravanje krških voda iz sliva Neretve prema slivu Trebišnjice, što smatra ozbiljnim zahvatom u prirodni vodni sustav Hercegovine.

"Više štete nego koristi"

Spahić upozorava kako se ovakvi zahvati, prema njegovu tumačenju međunarodnih standarda, ne bi smjeli provoditi bez posebno opravdanih potreba.

"U ovom slučaju te potrebe nisu važne i nanijet će više štete nego koristi. Donijet će korist investitorima, a ne vidim da će opća društvena zajednica imati veliku korist koliko će imati štetu", izjavio je Spahić.

Objašnjava kako projekt Gornji horizonti obuhvaća porječje rijeke Zalomke, koje se nalazi na višoj nadmorskoj razini od Dabarskog polja.

Planirano je prevođenje voda iz Nevesinjskog polja podzemnim tunelom prema Dabarskom polju, gdje se gradi hidroelektrana instalirane snage 160 megavata.

Iz Dabarskog polja već je probijen tunel prema Fatničkom polju, gdje je predviđena još jedna hidroelektrana, dok bi se vode potom usmjeravale prema Bilećkom jezeru i dalje koristile u postojećem hidroenergetskom sustavu Trebišnjice.

Spahić navodi kako se projekt povezuje i s energetskim sustavom na području Rijeke dubrovačke, odnosno Omble.

Hoće li izvorišta ostati bez vode?

Posebno zabrinjavajućim smatra moguće promjene podzemnih tokova na području Nevesinjskog polja i ponora Biograd.

Prema njegovu objašnjenju, zahvati predviđeni projektom mogli bi izmijeniti prirodno poniranje voda i preusmjeriti ih prema tunelskom sustavu koji vodi do Dabarskog polja.

Spahić upozorava da bi takvo preusmjeravanje moglo smanjiti podzemno dotjecanje vode prema izvorima Bune, Bunice i Bregave, ali i prema dijelovima Hutova blata.

Time bi, smatra, prirodni hidrološki sustav sliva Neretve bio znatno izmijenjen, a dio voda koje su dosad prirodno otjecale prema ovom slivu bio bi preusmjeren prema Trebišnjici.

"To je veliki problem jer više neće biti vode na izvorištima Bune, Bunice i Bregave kao što je dosad bilo. Bit će je puno manje, a bojim se da je neće biti nikako", upozorio je Spahić.

Posebna zabrinutost za Bregavu i Hutovo blato

Uz izvorišta Bune i Bunice, Spahić posebno izdvaja rijeku Bregavu, koja protječe kroz Stolac, te područje Hutova blata.

Podsjeća kako Bregava tijekom sušnih razdoblja već ima izrazito nizak vodostaj, zbog čega bi eventualno dodatno smanjenje dotoka vode moglo predstavljati ozbiljan problem.

"Bregava je poseban slučaj. Ona protječe kroz Stolac i inače u toku sušnog perioda godine gotovo presahne. Sad u ovakvim vještačkim okvirima ja se bojim da li će je uopće biti", kazao je Spahić za Dnevni avaz.

Njegova upozorenja ponovno otvaraju pitanje dugoročnih posljedica projekta Gornji horizonti na vodne resurse Hercegovine, osobito na krške izvore, riječne ekosustave i područja koja ovise o prirodnom dotoku podzemnih voda.

Dok se priprema nastavak realizacije HE Dabar, pitanje mogućih hidroloških i ekoloških posljedica ostaje jedno od ključnih pitanja povezanih s ovim hidroenergetskim projektom.