Hercegovina pred ekološkom krizom: Zalomka i Neretva u opasnosti
Dok vlasti Republike Srpske predstavljaju probijanje 12 kilometara dugog tunela Nevesinje – Dabarsko polje kao povijesni uspjeh, stručnjaci upozoravaju da bi riječ mogla biti o ekološkoj katastrofi s dugotrajnim posljedicama za krški sustav Hercegovine.
Tunel je središnji dio projekta hidroelektrane “Dabar”, ključnog segmenta sustava “Gornji horizonti”, koji predviđa preusmjeravanje voda iz sliva Neretve prema Trebišnjici. Znanstvenici upozoravaju da bi to moglo uzrokovati isušivanje Bune, Bunice i Bregave, te nestanak više od tisuću vrela u okolici Stoca, Ljubinja i Berkovića.
“To nije inženjerski trijumf, nego upozorenje da se probijaju granice zdravog razuma i odgovornosti prema prirodi”, izjavio je akademik Muriz Spahić za Radio Sarajevo.
Ekološki rizici i nestanak izvora
Spahić upozorava da bi pokretanje hidroelektrane 2027. godine moglo izazvati nepovratne promjene.
“Preusmjeravanje voda Zalomke prema Bilećkom jezeru oslabilo bi izvore i dovelo do presušivanja cijelih riječnih sustava. Stanovnici Berkovića mogli bi ostati bez pitke vode”, kazao je.
Znanstvenici upozoravaju da 70 do 80 % podzemnih voda Neretve već sada bilježi pad izdašnosti.
“Slavimo beton, a gubimo tlo pod nogama”, dodaje Spahić.
Institucije šute
Prema njegovim riječima, projekt “Gornji horizonti” realizira se bez državne suglasnosti i procjene prekograničnih utjecaja, što je suprotno međunarodnim konvencijama.
“Šutnja institucija nije znak neznanja, nego nedostatka hrabrosti. Država ne smije biti nijemi svjedok devastacije vlastitog prostora”, upozorava Spahić.
Poziv na reakciju Federacije BiH
Unatoč već poduzetim radovima, Spahić poručuje da još ima vremena za djelovanje.
Predlaže aktiviranje Espoo i Aarhuške konvencije, donošenje uredbe o zaštiti izvora i javnu raspravu o utjecajima projekta, prenosi Slobodna Dalmacija.
“Ako se ništa ne poduzme, Hercegovina bi mogla postati simbol ekološke pustinje umjesto izvora života”, zaključio je.
