Uvodi se još jedno svjetlo na semaforu?

Kada, odnosno ako jednom autonomna vozila postanu čest prizor na cestama, neke bi se stvari trebale promijeniti. Prvo, ljudi bi se trebali priviknuti na neke njihove specifičnosti u vožnji, ali trebalo bi prilagoditi i infrastrukturu takvim vozilima.

Jedna od tih potencijalnih prilagodbi mogla bi se odnositi i na semafore, odnosno uvođenje dodatnog svjetla na semaforima koje bi moglo ubrzati promet i prolazak automobila kroz raskrižja, prenosi Zimo.

Tako barem pokazuju simulacije znanstvenika sa Sveučilišta iz Sjeverne Karoline, a u kojima je dio automobila koji se kretao virtualnim cestama bio autonoman.

Autonomna vozila

Prema tom prijedlogu znanstvenika, kada se raskrižju približava veći broj autonomnih vozila, na semaforu bi se upalilo to novo svjetlo koje bi obavijestilo sve sudionike u prometu da je semafor u koordinaciji s autonomnim automobilima i tehnologijom.

Pročitajte još

Mostarsko rješenje: Izoliran semafor

Kada se to svjetlo upali, to neće biti znak vozačima da se zaustave, uspore ili slično, već da trebaju pratiti autonomno vozilo ispred sebe. Dakle, ako ono ulazi u raskrižje, treba ga slijediti, a ako se zaustavi i au

tomobili iza njega trebaju se zaustaviti. To svjetlo, dakle, samo je obavijest vozačima kako tehnologija koja upravlja semaforima komunicira s automobilima kojima upravljaju računala te zajedno usklađuju kretanje kroz raskrižje kako bi ono bilo što brže i bez stajanja.

Vraćanje na klasiku

Kada broj autonomnih automobila padne ispod određenog postotka, svjetlo će se ugasiti i vozila će morati pratiti klasična prometna pravila.

Dosadašnje simulacije rezultirale su s manje čekanja na semaforima i manjom potrošnjom goriva, a te su brojke sve bolje kako raste udio automobila kojima upravljaju računala.

Dok je taj udio između 10 i 30 posto, zabilježeno je manje poboljšanje kada je u pitanju fluidnost prometa i smanjenje čekanja, no ako je broj autonomnih vozila još veći, vrijeme čekanja na raskrižju moglo bi se smanjiti za čak 90 posto.

Svi su ovi rezultati, dakle, dobiveni temeljem simulacija te je, kako bi oni bili precizni, potrebno provesti testiranja u stvarnim uvjetima.